
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1036/2024
10.10.2024. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bojane Paunović, predsednika veća, Dijane Janković, Milene Rašić, Miroljuba Tomića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Miloša Draškovića, zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 4. u vezi stava 1. KZ i drugih, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miloša Draškovića, advokata Miloša Markovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Pančevu K 41/21 od 24.11.2023. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 300/24 od 23.05.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 10.10.2024. godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miloša Draškovića, advokata Miloša Markovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Pančevu K 41/21 od 24.11.2023. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 300/24 od 23.05.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Pančevu K 41/21 od 24.11.2023. godine okrivljeni Miloš Drašković oglašen je krivim zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 4. u vezi stava 1. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine, i zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) meseci, u koju mu se uračunava vreme zadržavanja od 20.12.2018. godine do 21.12.2018. godine. Na osnovu člana 87. KZ okrivljenom je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to pištolja i municije, čiji model, marka i kalibri su bliže određeni u izreci presude. Okrivljeni je obavezan da naknadi troškove krivičnog postupka određene u izreci presude.
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 300/24 od 23.05.2024. godine odbijene su kao neosnovane žalbe javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Pančevu i branioca okrivljenog Miloša Draškovića, advokata Miloša Markovića, a presuda Višeg suda u Pančevu K 41/21 od 24.11.2023. godine potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Miloša Draškovića, advokat Miloš Marković, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači presudu drugostepenog suda tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe ili ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Vrhovni sud je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miloša Draškovića dostavio Vrhovnom javnom tužilaštvu, u skladu sa članom 488. stav 1. KZ, i u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužilaštva i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Branilac okrivljenog Miloša Draškovića, advokat Miloš Marković, zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP ističući da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kom se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne mogu zasnivati. Kao nezakonit dokaz, branilac označava zapisnik o saslušanju okrivljenog Miloša Draškovića pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Pančevu Kt 1884/18 od 21.12.2018. godine, koji je, prema njegovom mišljenju, pribavljen protivno odredbi članu 16. stav 1. ZKP, te je stoga morao biti izdvojen iz spisa predmeta, što prvostepeni sud nije učinio, već je njegovu odbranu cenio i na njoj zasnovao presudu, iako izvođenje ovog dokaza stranke nisu predložile.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.
Iz spisa predmeta proizilazi da zapisnik o saslušanju okrivljenog Miloša Draškovića Kt 1884/18 sastavljen pred pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Pančevu dana 21.12.2018. godine predstavlja zakonit dokaz na kom se presuda može zasnivati, te samim tim nije moralo biti doneto rešenje o njegovom izdvajanju iz spisa predmeta, obzirom da je navedeni zapisnik pribavljen na zakonit način, a radnja dokazivanja (saslušanje okrivljenog) preduzeta u svemu u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, i to pre svega u skladu sa odredbama člana 293. i 294. ZKP. Naime, navedeni zapisnik je sastavljen u prisustvu branioca, advokata Jovana Ćirića, okrivljeni je poučen o svojim pravima u krivičnom postupku iz člana 68. stav 1. i 69. stav 1. ZKP i saopšteno mu je šta mu stavlja na teret, a uz to i razlozi hapšenja, nakon čega je izjavio da je razumeo sve pouke o pravima i upozorenja, kao i šta mu se stavlja na teret i da će izneti svoju odbranu, koju je potom i izneo u neometanom izlaganju, dok je nakon upozorenja u smislu člana 235. stav 1. ZKP, izjavio da ne želi da pročita zapisnik jer je slušao njegovo diktiranje, a zatim je uz svog branioca, zapisnik potpisao bez ikakvih primedbi. Dakle, okrivljeni Miloš Drašković je na zapisniku Kt 1884/18 od 21.12.2018. godine saslušan u svemu u skladu sa članom 85. i 86. ZKP, pa je prvostepeni sud, suprotno navodima zahteva, postupio zakonito kada se na saglasan predlog stranaka, na osnovu člana 405. i 406. ZKP, na glavnom pretresu održanom 17.11.2023. godine upoznao sa njegovom sadržinom.
Prema tome, kako se, po oceni ovoga suda, zapisnik o saslušanju okrivljenog Miloša Draškovića pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Pančevu Kt 1884/18 od 21.12.2018. godine smatra zakonitim dokazom na kome se presuda može zasnivati, pa je, prvostepeni sud, bio ovlašćen da se upozna sa njegovom sadržinom i da u materijalnopravnom smislu, isti ceni u sklopu odbrane okrivljenog sa glavnog pretresa, sa kojom predstavlja jedinstvenu celinu, i u vezi sa ostalim izvedenim dokazima.
Podnoseći zahtev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, branilac okrivljenog kao nezakonit dokaz označava i nalaz i mišljenje veštaka dr Branislava Đurđeva od 22.07.2020. godine. Međutim, branilac u zahtevu osporava dokaznu vrednost predmetnog nalaza i mišljenja i na osnovu toga iznosi sopstveni zaključak da uračunljivost okrivljenog nije utvrđena, što prema oceni Vrhovnog suda, predstavlja povredu zakona iz člana 440. ZKP, koja nije razmatrana jer ne predstavlja zakonski razlog u okviru povreda navedenih u članu 485. stav 4. ZKP, zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek.
Iz svih iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miloša Draškovića, advokata Miloša Markovića, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Sanja Živanović, s.r. Bojana Paunović, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković