Kzz 1064/2019 nepostojanje elemenata krivičnog dela

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1064/2019
24.10.2019. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Miroljuba Tomića, Jasmine Vasović i Milunke Cvetković, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dragana Petrića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici Kn 98/2018 od 04.04.2019. godine i Višeg suda u Subotici Kžn 36/19 od 10.06.2019. godine, u sednici veća održanoj dana 24.10.2019. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici Kn 98/2018 od 04.04.019. godine i Višeg suda u Subotici Kžn 36/19 od 10.06.2019. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Subotici Kn 98/2018 od 04.04.2019. godine, okrivljeni AA, oglašen je krivim zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri meseca. Okrivljeni je na osnovu člana 264. stav 1. u vezi člana 261. ZKP, obavezan da na ime paušala plati 5.000,00 dinara u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti presude pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Presudom Višeg suda u Subotici Kžn 36/19 od 10.06.2019. godine, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, a prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Dragan Petrić, zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 1) i tačka 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude preinači, tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe da je izvršio predmetno krivično delo ili da navedene odluke ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Republičkom javnom tužiocu i na sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo ne bi bilo od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, te je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA je neosnovan.

Branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da oštećena BB – tašta okrivljenog ne može imati svojstvo pasivnog subjekta krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, jer sa okrivljenim nije živela niti živi u zajedničkom domaćinstvu.

Iznete navode zahteva branioca okrivljenog kojima se ukazuje da je pobijanim pravnosnažnim presudama povređen krivčni zakon iz člana 439. tačka 1) ZKP, Vrhovni kasacioni sud ocenjuje kao neosnovane iz sledećih razloga:

Naime, pasivni subjekt kod krivičnog dela nasilje u porodici jeste član porodice učinioca.

Prema odredbi člana 112. stav 28. Krivičnog zakonika, članom porodice između ostalog smatraju se: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjeni.

Kako je oštećena BB, majka supruge okrivljenog, dakle, predak supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, to se ista smatra članom porodice u smislu citirane zakonske odredbe i u situaiciji kada ne živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem.

Stoga su navodi zahteva branioca okrivljenog da oštećena kao majka supruge okrivljenog nije član porodice okrivljenog, jer sa njim nije živela u zajedničkom domaćinstvu, po oceni ovoga suda, bez uticaja na postojanje povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, zbog čega je zahtev branioca okrivljenog u odnosu na ovu povredu zakona ocenjen kao neosnovan.

Ukazujući na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, branilac u zahtevu navodi da činjenični opis radnje izvršenja dat u izreci prvostepene presude predstavlja opis krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, a ne krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, jer u izreci nije navedeno da je radnjom okrivljenog prouzrokovano stanje trajne ugroženosti ili straha kod oštećene.

Iznete navode zahteva branioca okrivljenog Vrhovni kasacioni sud ocenjuje kao neosnovane.

Naime, iz činjenica i okolnosti označenih u izreci pobijane prvostepene presude proizlaze sva zakonska obeležja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, za koje je okrivljeni oglašen krivim prvostepenom presudom i to kako one koje se tiču radnje izvršenja koja se sastoji u primeni nasilja prema članu svoje porodice – majci svoje supruge na način opisan u izreci presude, što je imalo za posledicu ugrožavanje spokojstva i telesnog integriteta oštećene nanošenjem lake telesne povrede, tako i one koja se tiču subjektivnog odnosa okrivljenog prema izvršenom delu a koja se tiču uračunljivosti, direktnog umišljaja i svesti kod okrivljenog o zabranjenosti dela.

Dakle, iz izreke prvostepene presude proizlazi da je okrivljeni primenom nasilja oštećenoj naneo opisane telesne povrede što svakako predstavlja ugrožavanje njenog telesnog integriteta, zbog čega su ocenjeni kao neosnovani navodi zahteva da se u radnjama okrivljenog opisanim u izreci prvostepene presude stiču zakonska obeležja krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 1. KZ, a ne krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ.

Stoga su ocenjeni kao neosnovani navodi zahteva branioca okrivljenog da su pobijane pravnosnažne presude donete uz učinjenu povredu zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisnčar – savetnik                                                                                                             Predsednik veća – sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                                                         Bata Cvetković,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić