![](/sites/default/files/grb-srb-mali.jpg)
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1134/2023
01.11.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Dubravke Damjanović, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Radeta Babovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K 656/20 od 03.05.2023. godine i Višeg suda u Pančevu Kž1 136/23 od 05.07.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 01.11.2023. godine, jednoglasno, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Radeta Babovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K 656/20 od 03.05.2023. godine i Višeg suda u Pančevu Kž1 136/23 od 05.07.2023. godine, u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE kao nedozvoljen.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Pančevu K 656/20 od 03.05.2023. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ i izrečena mu je uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri meseca koja kazna se neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku proveravanja od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo. Oštećeni je upućen na parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva, a okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka.
Presudom Višeg suda u Pančevu Kž1 136/23 od 05.07.2023. godine odbijene su kao neosnovane žalbe okrivljenog i njegovog branioca, a presuda Osnovnog suda u Pančevu K 656/20 od 03.05.2023. godine potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Rade Babović, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje ili ih preinači i okrivljenog oslobodi od optužbe.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen.
Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu navodi povredu zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, a iz obrazloženja zahteva proizilazi da zahtev podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 1) ZKP, na koju povredu ukazuje navodima da je nastupila zastarelost krivičnog gonjenja u ovoj krivično pravnoj stvari.
Izneti navodi zahteva branioca okrivljenog se po oceni Vrhovnog suda ne mogu prihvatiti kao osnovani.
Iz spisa predmeta proizilazi da je okrivljeni presudom Osnovnog suda u Pančevu K 656/20 od 03.05.2023. godine oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ, za koje krivično delo je propisana novčana kazna ili zatvor do jedne godine, a koje je prema činjeničnom opisu u izreci presude, izvršeno dana 14.07.2019. godine.
Odredbom člana 103. tačka 7) ZKP određeno je da se krivično gonjenje ne može preduzeti kad protekne dve godine od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.
Odredbom člana 104. stav 1. KZ propisano je da zastarelost krivičnog gonjenja počinje da teče od dana kada je krivično delo izvršeno, dok je u stavu 6. istog člana, propisano da zastarelost krivičnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost krivičnog gonjenja.
Propisana kazna za krivično delo ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ je novčana kazna ili zatvor do jedne godine, pa je, u smislu odredbe člana 103. tačka 7) ZKP i člana 104. stav 6. ZKP, apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja za navedeno krivično delo nastupila dana 14.07.2023. godine. Pobijane presude i prvostepena od 03.05.2023. godine i drugostepena od 05.07.2023. godine su donete pre nastupanja apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja, pa je Vrhovni sud navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog da je pobijanim pravnosnažnim presudama povređen zakon iz člana 438. stav 1. tačka 1) ZKP, ocenio kao neosnovane.
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je u ostalom delu nedozvoljen.
Branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva za zaštitu zakonitosti suštinski osporava utvrđeno činjenično stanje u pravnosnažnim presudama i ocenu dokaza od strane suda navodima da je presuda doneta na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, da nije izveden ni jedan dokaz koji bi na nedvosmislen način, izvan svake sumnje ukazao da je okrivljeni svojim radnja izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ ili bilo koje drugo krivično delo, kao i da je iskaz oštećenog i njegove supruge usmeren na stvaranje mišljenja da je okrivljeni preduzeo protivpravne mere i da je izvršio delo koje mu je stavljeno na teret, te da postoji sumnja u verodostojnost iskaza oštećenog, kao i da ne postoje dokazi koji bi utvrdili postojanje krivične odgovornosti okrivljenog za izvršenje krivičnog dela koje mu je stavljeno na teret.
Pored navedenog branilac okrivljenog navodi i da nisu obrazloženi razlozi zašto kao dokaz nije pregledana fotodokumentacija sa lica mesta, zašto nisu saslušani policijski službenici, zatim ističe da drugostepeno veće nije pozvalo branioca na sednicu veća, iako je to branilac izričito tražio, na koji način se ukazuje i na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) i tačka 3) u vezi člana 447. ZKP.
Kako, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) i tačka 3) u vezi člana 447. ZKP, ne predstavljaju zakonske razloge zbog kojih je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu, to je u ovom delu zahtev branioca okrivljenog AA ocenjen kao nedozvoljen.
Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena povreda zakona na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Radeta Babovića, Vrhovni sud je, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, zahtev u odnosu na povredu zakona navedenu u izreci odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP i člana 485. stav 4. ZKP, zahtev odbacio kao nedozvoljen i odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Vesna Zarić,s.r. Milena Rašić,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić