![](/sites/default/files/grb-srb-mali.jpg)
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1183/2023
02.11.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biljane Sinanović, predsednika veća, Svetlane Tomić Jokić, Bojane Paunović, Gordane Kojić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Nemanjom Simićevićem, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA–advokata Nikole Nikića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Kruševcu K.br.173/23 od 07.06.2023.godine i Kv.br.299/23 od 09.08.2023.godine, u sednici veća održanoj dana 02.11.2023. godine, jednoglasno je doneo:
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA–advokata Nikole Nikića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Kruševcu K.br.173/23 od 07.06.2023.godine i Kv.br.299/23 od 09.08.2023.godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Kruševcu K.br.173/23 od 07.06.2023.godine, advokat Nikola Nikić je razrešen dužnosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, postavljen rešenjem Osnovnog javnog tužilaštva u Kruševcu A br.534/22 od 27.10.2022.godine.
Rešenjem Osnovnog suda u Kruševcu Kv.br.299/23 od 09.08.2023.godine, odbijena je kao neosnovana žalba advokata Nikole Nikića, izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Kruševcu K.br.173/23 od 07.06.2023.godine o razrešenju branioca po službenoj dužnosti.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zahtev za zaštitu zakonitosti je podneo branilac okrivljenog AA–advokat Nikola Nikić, formalno označavajući povredu zakona iz člana 438. i 74. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijana rešenja i spise predmeta vrati na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP i u sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP) razmotrio spise predmeta, sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Ukazujući na povredu zakona iz člana 74. ZKP, branilac advokat Nikola Nikić ističe da je pobijanim prvostepenim rešenjem razrešen svojstva branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, a da je u rešenju kao razlog za razrešenje navedeno to da je okrivljenom određen drugi branilac po službenoj dužnosti, iako Zakonikom o krivičnom postupku nije predviđena mogućnost razrešenja branioca iz navedenog razloga, odnosno nije predviđena mogućnost da okrivljeni istovremeno ima dva branioca po službenoj dužnosti, tako da sud nije mogao da okrivljenom postavi drugog branioca po službenoj dužnosti, sve dok prvi branilac ne bude razrešen. Pored toga, branilac ukazuje da nije ispunjen ni jedan od alternativno predviđenih razloga za razrešenje iz člana 80. ZKP, niti je ispunjen uslov iz člana 81. stav 2. ZKP, koji predviđa da je sud dužan da pre donošenja odluke o razrešenju, pozove okrivljenog i branioca da se o razlozima za razrešenje izjasne u roku od 24 časa i prilože dokaze za svoje tvrdnje, a što sud nije učinio, zbog čega je rešenje o razrešenju branioca nezakonito.
Odredbom člana 74. stav 1. tačka 2) ZKP je propisano da okrivljeni mora imati branioca ako se postupak vodi zbog krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža kazna, od prvog saslušanja pa do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, dok je tačkom 3) istog člana propisano da okrivljeni mora imati branioca ako je zadržan ili mu je zabranjeno da napušta stan ili je pritvoren–od lišenja slobode pa do pravnosnažnosti rešenja o ukidanju mere.
Odredbom člana 76. stav 1. ZKP propisano da ako u slučajevima iz člana 74. tog zakonika, branilac ne bude izabran ili u toku krivičnog postupka okrivljeni ostane bez branioca ili se u slučaju iz člana 73. stav 3. tačka 4) tog zakonika, ako je reč o obaveznoj odbrani, ne sporazume sa saokrivljenima o braniocu ili ne izabere drugog branioca, javni tužilac ili predsednik suda pred kojim se vodi postupak će mu za dalji tok postupka rešenjem postaviti branioca po službenoj dužnosti, po redosledu sa spiska advokata koji dostavlja nadležna advokatska komora.
Rešenjem Osnovnog javnog tužilaštva u Kruševcu A br.534/22 od 27.10.2022.godine, na osnovu člana 76. stav 1. u vezi člana 74. tačka 2) i 3) ZKP, advokat Nikola Nikić je postavljen za branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ.
Rešenjem Osnovnog suda u Kruševcu Su VIII 49-72/2023 od 06.06.2023.godine, na osnovu člana 74. tačka 2) u vezi člana 76. ZKP, advokat Vladan Vujić je postavljen za branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, sa obrazloženjem da okrivljeni mora imati branioca do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, s obzirom da je okrivljenom stavljeno na teret da je izvršio krivično delo teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ, za koje je zaprećena kazna zatvora od jedne do osam godina.
Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije učinjena povreda zakona na štetu okrivljenog. Ovo iz razloga što se odredbom člana 74. stav 1. tačka 2) ZKP štiti pravo okrivljenog na branioca u situaciji kada je okrivljenom stavljeno na teret izvršenje krivičnog dela za koje je predviđena kazna zatvora od osam godina, a tačkom 3) u situaciji kada je okrivljenom određeno zadržavanje ili pritvor, pri čemu su u rešenju Osnovnog javnog tužilaštva u Kruševcu A br.534/22 od 27.10.2022.godine, navedena oba osnova kao razlog za postavljanje branioca, dok je u rešenju Osnovnog suda u Kruševcu Su VIII 49-72/2023 od 06.06.2023.godine, kao osnov navedena tačka 2) ovog člana. Kako je u konkretnom slučaju okrivljenom stavljeno na teret da je izvršio krivično delo teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ, za koje delo je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, a da iz spisa predmeta proizilazi da je okrivljeni tokom celog postupka, od prvog saslušanja do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, imao branioca po službenoj dužnosti, odnosno da je najpre Osnovno javno tužilaštvo u Kruševcu, a zatim i Osnovni sud u Kruševcu rešenjem okrivljenom postavili branioca po službenoj dužnosti, iz čega proizilazi da okrivljeni ni u jednoj fazi postupka nije uskraćen za svoje pravo da ima branioca, to samim tim nije došlo do povrede odredbe člana 74. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP.
Odredbe člana 80. i 81. ZKP, na čije povrede branilac takođe ukazuje, koji se odnose na razloge za razrešenje branioca, ne spadaju u zakonom predviđene razloge zbog kojih Vrhovni sud po zahtevu za taštitu zakonitosti podnetoj od strane branioca, odlučuje, pa se u razmatranje navedenih povreda sud nije upuštao. Sa svega izloženog, na osnovu odredaba člana 491. stav 1. ZKP, doneta je odluka kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik, Predsednik veća-sudija,
Nemanja Simićević, s.r. Biljana Sinanović, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić