
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1188/2024
07.11.2024. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Milene Rašić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Radenka Čestića, zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radenka Čestića, advokata Dragana Čolića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Sremskoj Mitrovici K 66/22 od 06.02.2024. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 308/24 od 05.06.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 07.11.2024. godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radenka Čestića, advokata Dragana Čolića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Sremskoj Mitrovici K 66/22 od 06.02.2024. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 308/24 od 05.06.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici K 66/22 od 06.02.2024. godine okrivljeni Radenko Čestić oglašen je krivim zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 16.07.2021. – 06.02.2024. godine, kao i vreme koje će provesti u pritvoru do upućivanja u zavod za izvršenje kazne zatvora, i koje se uračunava u kaznu zatvora.
Oštećena AA je upućena da imovinskopravni zahtev ostvari u parničnom postupku.
Okrivljeni Radenko Čestić je obavezan da naknadi troškove krivičnog postupka bliže određene u izreci presude.
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 308/24 od 05.06.2024. godine odbijene su kao neosnovane žalbe javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Sremskoj Mitrovici i branilaca okrivljenog Radenka Čestića, a presuda Višeg suda u Sremskoj Mitrovici K 66/22 od 06.02.2024. godine potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Radenka Čestića, advokat Dragan Čolić, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) do 3) ZKP i povreda zakona iz člana 441. stav 3. i 4. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud odredi da se izvršenje pravnosnažne presude odloži, odnosno prekine, usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači pobijane presude tako što će ih „preinačiti u delu odluke o krivičnoj sankciji“ ili ukine „i predmet vrati na ponovnu odluku suda“.
Vrhovni sud je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radenka Čestića dostavio Vrhovnom javnom tužilaštvu, u skladu sa članom 488. stav 1. KZ, i u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužilaštva i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.
Branilac okrivljenog Radenka Čestića, advokat Dragan Čolić, zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP ističući da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kom se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne mogu zasnivati i to na zapisniku o ispitivanju svedoka BB sačinjenom pred javnim tužiocem Višeg javnog tužilaštva u Sremskoj Mitrovici dana 02.03.2021. godine. Prema navodima zahteva, navedeni zapisnik je nezakonit jer je maloletni svedok BB, kao privilegovani svedok, ispitan u prisustvu majke, oštećene AA, bez prisustva veštaka psihologa, koji prema mišljenju branioca, jedini može da proceni da li je maloletni svedok, s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost, sposoban da svedoči, odnosno da shvati značaj prava da je oslobođen od dužnosti svedočenja.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.
Iz spisa predmeta predmeta proizilazi da je zapisnik o ispitivanju svedoka BB Kti 1/21 sastavljen dana 02.03.2021. godine pred javnim tužiocem Višeg javnog tužilaštva u Sremskoj Mitrovici pribavljen na zakonit način, a ispitivanje svedoka preduzeto u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku s obzirom na to da je BB (rođen ...2003. godine), pre davanja iskaza, između ostalog, upozoren u smislu člana 94. stav 2. ZKP da je kao sin okrivljenog (srodnik po krvi u pravoj liniji) oslobođen od dužnosti svedočenja, koje upozorenje je uz njegov odgovor da će svedočiti, uneto u zapisnik, nakon čega je svoj iskaz izneo u prisustvu zakonskog zastupnika-majke AA, saglasno članu 92. stav 1. ZKP kojim je određeno da sposobnost svedočenja ima svako lice koje može da prenese svoja saznanja ili opažanja u vezi sa predmetom svedočenja.
Sposobnost svedoka, u ovom slučaju maloletnog lica, koji je u vreme ispitivanja pred javnim tužiocem bio star 17 godina, da obzirom na uzrast i duševnu razvijenost, shvati značaj prava da bude oslobođeno od dužnosti svedočenja, te da prenese svoja saznanja ili opažanja u vezi sa predmetom svedočenja, suprotno navodima zahteva, procenjuje organ postupka, koji u slučaju sumnje u pogledu postojanja ovih sposobnosti, može odrediti psihijatrijsko veštačenje svedoka. U konkretnoj situaciji je očigledno da se nakon procene organa postupka - suda pristupilo ispitivanju svedoka, te da veštačenje nije određeno jer se za tim nije ukazala potreba, a zapisnik o ispitivanju svedoka BB ne sadrži podatke o bilo kakvim okolnostima koje bi eventualno prouzrokovale takvu sumnju.
Prema tome, zapisnik o ispitivanju svedoka BB Kti 1/21 sastavljen dana 02.03.2021. godine pred javnim tužiocem Višeg javnog tužilaštva u Sremskoj Mitrovici je zakonit dokaz, a okolnost što je svedok BB ispitan u prisustvu svoje majke, koja u istom postupku ima svojstvo oštećene, nije od uticaja na zakonitost ovog dokaza.
Svedok BB je kao punoletno lice saslušan i na glavnom pretresu pa se na dokazu koji je izveden u svemu u skladu sa zakonom – na iskazu ovog svedoka može zasnovati presuda, zbog čega je Vrhovni sud navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radenka Čestića, advokata Dragana Čolića, kojima se ukazuje da su pobijane presude donete uz bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, ocenio kao neosnovane.
Branilac okrivljenog Radenka Čestića zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi i zbog povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) do 2) ZKP koje obrazlaže osporavanjem pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i ocene dokaza u pogledu uračunljivosti okrivljenog, uz polemisanje o razlozima nižestepenih presuda, i iznošenje sopstvenog zaključka da nema dokaza da je okrivljeni izvršio krivično delo za koje je oglašen krivim, dok povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 3) ZKP obrazlaže isticanjem da sud nije pravilno odmerio kaznu okrivljenom s obzirom na činjenice koje utiču da kazna bude veća ili manja.
Izloženim navodima zahteva, branilac okrivljenog suštinski ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povrede zakona iz člana 440. i 441. stav 1. ZKP, u čije razmatranje se ovaj sud nije upuštao obzirom da navedene povrede zakona ne predstavljaju razloge zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek, dok povrede zakona iz člana 441. stav 3. i 4. ZKP, zbog kojih branilac takođe podnosi zahtev, nije razmatrao jer zahtev u ovom delu nema propisan sadržaj budući da branilac u zahtevu ne navodi niti obrazlaže koje zakonske odredbe i na koji način je sud povredio odlukom o imovinskopravnom zahtevu, odnosno odlukom o troškovima krivičnog postupka.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Sanja Živanović, s.r. Svetlana Tomić Jokić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković