Kzz 120/2024 st.2 tač.1 i st.2 tač.1 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 120/2024
08.02.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biljane Sinanović, predsednika veća, Svetlane Tomić Jokić, Bojane Paunović, Gordane Kojić i Miroljuba Tomića, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Vladana Radića, zbog krivičnog dela neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a stav 2. KZ i krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 2. u vezi stava 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Milana Ristića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kragujevcu K 17/23 od 25.07.2023. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 521/23 od 21.09.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 08.02.2024. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vladana Radića, advokata Milana Ristića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kragujevcu K 17/23 od 25.07.2023. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 521/23 od 21.09.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Kragujevcu K 17/23 od 25.07.2023. godine okrivljeni Vladan Radić oglašen je krivim zbog krivičnog dela neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a stav 2. KZ, za koje mu je prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od dve godine, i zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 2. u vezi stava 1. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od dve godine i novčana kazna u iznosu od 150.000,00 dinara, pa je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest meseci i novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 dinara koju je dužan da plati u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude, a ukoliko novčanu kaznu ne plati u određenom roku, sud će istu zameniti kaznom zatvora tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. U izrečenu kaznu zatvora okrivljenom se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 03.10.2022. godine do 31.10.2022. godine, vreme provedeno na izdržavanju mere zabrane napuštanja stana od 31.10.2022. godine do 04.05.2023. godine i vreme provedeno u pritvoru od 04.05.2023. godine pa nadalje.

Istom presudom, na osnovu člana 87. KZ u vezi člana 246a stav 5. i člana 348. stav 6. ZKP okrivljenom je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to: 285,04 grama opojne droge kokain, 2,10 grama opojne droge kanabis, jedan pištolj marke „Beretta“ model „Px4 Storm“, kalibra 9 mm, bez serijskog broja sa 10 pripadajućih metaka, jedan pištolj marke „Zbrojevka“, model „CZ 100“, kalibra 9 mm, serijskog broja ..., 6 pištoljskih metaka kalibra 9 mm Luger, 248 grama plastičnog eksploziva i 15 komada električnih detonatorskih kapisli.

Okrivljeni je obavezan da plati troškove krivičnog postupka bliže određene u izreci presude.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 521/23 od 21.09.2023. godine delimičnim usvajanjem žalbe branioca okrivljenog Vladana Radića, preinačena je presuda Višeg suda u Kragujevcu K 17/23 od 25.07.2023. godine, u delu odluke o krivičnoj sankciji, tako što je Apelacioni sud u Kragujevcu okrivljenom Vladanu Radiću za krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a stav 2. KZ zadržao kao pravilno utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od dve godine, a za krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 2. u vezi stava 1. KZ utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest meseci i novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 dinara i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 03.10.2022. godine do 31.10.2022. godine, vreme provedeno na izdržavanju mere zabrane napuštanja stana od 31.10.2022. godine do 04.05.2023. godine i vreme provedeno u pritvoru od 04.05.2023. godine pa do upućivanja u zavod za izvršenje krivičnih sankcija, i novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 dinara koju je dužan da plati u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude, a ukoliko novčanu kaznu ne plati u određenom roku, sud će istu zameniti kaznom zatvora tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. U preostalom delu žalba branioca okrivljenog i žalba javnog tužioca u celosti, odbijene su kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog Vladana Radića, advokat Milan Ristić, zbog povreda zakona iz člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP i bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači u celini pobijane presude tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe ili ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.

Vrhovni sud je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog dostavio Vrhovnom javnom tužiocu, u skladu sa članom 488. stav 1. KZ, i u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužioca i branioca, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.

Branilac okrivljenog Vladana Radića, advokat Milan Ristić, zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog povrede zakona iz člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP s tim da se iz obrazloženja zahteva zaključuje da je podnet zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP.

Ukazujući da se pobijane presude zasnivaju na dokazima na kojima se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne mogu zasnivati, branilac okrivljenog kao nezakonite dokaze označava zapisnik o pretresanju stana i drugih prostorija PU Kragujevac od 02.10.2022. godine i potvrde o privremeno oduzetim predmetima koje su tom prilikom izdate. Dokazna radnja pretresanje stana sprovedena je bez prisustva branioca okrivljenog što je, prema mišljenju branioca, protivno odredbi člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP. Ostalim navodima zahteva, branilac suštinski ukazuje da je policija postupila protivno odredbi člana 155. ZKP, odnosno protivno naredbi o pretresanju stana i drugih prostorija obzirom da ističe da se stan u kom je sprovedena navedena dokazna radnja, sastoji od dva stana i to donjeg stana koji čine hodnik, spavaća soba, dnevna soba, kuhinja, kupatilo i terasa, i gornjeg stana koji se sastoji od hodnika, dve spavaće sobe, kupatila i terase, zbog čega smatra da predmet pretresanja nisu mogle biti prostorije u potkrovlju te zgrade gde su iza blokova cigli pronađeni predmeti opisani u potvrdama o privremeno oduzetim predmetima, jer te prostorije nisu ni u vlasništvu niti u državini okrivljenog i nisu obuhvaćene naredbom o pretresanju.

Iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vladana Radića, Vrhovni sud ocenjuje kao neosnovane.

Iz zapisnika o pretresanju stana i drugih prostorija PU Kragujevac od 02.10.2022. godine proizlazi da je u vremenskom periodu od 14.25 časova do 17.05 časova, izvršeno pretresanje stana okrivljenog Vladana Radića na adresi boravišta u ulici ... broj .., u ..., na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak Višeg suda u Kragujevcu Kppr 81/22 od 02.10.2022. godine. Pre preduzimanja pretresanja, navedena naredba je u smislu člana 156. stav 1. ZKP predata okrivljenom Vladanu Radiću, što je konstatovano u zapisniku, uz poziv da dobrovoljno preda lica, odnosno predmete koji se traže pri čemu je okrivljeni poučen da ima pravo da uzme advokata, odnosno branioca koji može prisustvovati pretresanju, čije prisustvo okrivljeni nije zahtevao, što je u zapisniku konstatovano. Pretresanje stana i drugih prostorija sastojalo se od pretresanja „donjeg sprata stana-dnevna soba, kuhinja, spavaća soba, hodnik, kupatilo, terasa i gornjeg sprata stana-dve spavaće sobe, kupatilo, hodnik i terasa na pokrovlju“, a predmeti pronađeni tokom pretresanja i mesto njihovog pronalaska opisani su u zapisniku i potvrdama o privremeno oduzetim predmetima PU Kragujevac broj 50195/22, 50203/22 i 50224/22 od 02.10.2022. godine, koje je okrivljeni potpisao bez primedbi. Navedena dokazna radnja obavljena je u prisustvu dva punoletna građanina u svojstvu svedoka i to AA i BB, koji su prema konstataciji na zapisniku, poučeni o njihovoj ulozi tokom sprovođenja pretresanja i isti su, uz ovlašćena službena lica PU Kragujevac i okrivljenog Vladana Radića, potpisali zapisnik na kom nisu konstatovane bilo kakve primedbe.

Shodno navedenom, Vrhovni sud nalazi da je pretresanje stana i drugih prostorija, u konkretnom slučaju, u svemu izvršeno u skladu sa odredbama člana 155, 156. i 157. ZKP, kojima su propisane pretpostavke i postupak sprovođenja ove dokazne radnje. Prilikom pretresanja nije povređena odredba člana 155. ZKP, na koju branilac u zahtevu faktički ukazuje, obzirom da se naredba o pretresanju stana i drugih prostorija sudije za prethodni postupak Višeg suda u Kragujevcu Kppr 81/22 od 02.10.2022. godine odnosi na stan u ulici ... broj .., u ..., u kom je okrivljeni boravio, pa pretresanjem ovog stana koji se sastoji iz donjeg i gornjeg dela koji ima pristup terasi u potkrovlju, policija nije postupila protivno naredbi o pretresanju jer ista daje ovlašćenja policiji da pored stana izvrši pretresanje i drugih prostorija te zgrade koje može da koristi i okrivljeni, a što je u ovom slučaju terasa u potkrovlju.

Stoga je, po oceni ovog suda, zapisnik o pretresanju stana i drugih prostorija PU Kragujevac od 02.10.2022. godine zakonit dokaz na kome se presuda u smislu odredaba Zakonika o krivičnom postpuku može zasnivati, a samim tim i potvrde o privremeno oduzetim predmetima koje su iz njega proistekle, pa su suprotni navodi zahteva ocenjeni kao neosnovani. Pri tome, na zakonitost ovih dokaza ne utiče činjenica da branilac okrivljenog nije prisustvovao pretresanju jer na zapisniku nije ni konstatovano da je okrivljeni zahtevao njegovo prisustvo, a prisustvo branioca navedenoj dokaznoj radnji, prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku, nije obavezno.

Odredbom člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP propisano je da okrivljeni mora imati branioca ako je zadržan ili mu je zabranjeno da napušta stan ili je pritvoren-od lišenja slobode pa do pravnosnažnosti rešenja o ukidanju mere.

Dana 02.10.2022. godine, u vremenskom periodu od 14.25 časova do 17.05 časova, kada je preduzeto pretresanje stana i drugih prostorija, okrivljeni Vladan Radić nije bio zadržan niti pritvoren, pa u konkretnom slučaju nije ni mogla biti povređena odredba člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP na koju branilac okrivljenog u zahtevu neosnovano ukazuje.

Iz spisa predmeta proizilazi da je prema okrivljenom Vladanu Radiću, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. KZ i krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ, zadržavanje određeno rešenjem PU Kragujevac EDD-519763/22 od 02.10.2022. godine od 17.30 časova, kada je uhapšen i kada je angažovao branioca, advokata Stanka Fuštara. Shodno tome, okrivljeni Vladan Radić je imao branioca, od trenutka kada su se stekli uslovi za primenu člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP (obavezna odbrana), odnosno od trenutka kada je isti bio zadržan od strane ovlašćenih službenih lica PU Kragujevac.

Ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4) ZKP, branilac okrivljenog Vladana Radića, advokat Milan Ristić, u podnetom zahtevu ističe da je u donošenju pobijane presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 521/23 od 21.09.2023. godine, učestovale sudije Olga Peković, kao predsednik veća, i sudije Mirjana Vojinović i Jelena Vilotijević, kao članovi veća, koje su morale biti izuzete od sudijske dužnosti, jer su u istom krivičnom postupku odlučivale o žalbi izjavljenoj protiv rešenja o produženju pritvora prema okrivljenom i to u rešenju Kž2 297/23 od 18.05.2023. godine, a sudije Olga Peković i Mirjana Vojinović i u rešenju Kž2 455/23 od 01.08.2023. godine. Prilikom donošenja navedenih rešenja sudije Olga Peković, Mirjana Vojinović i Jelena Vilotijević zauzele su „jasan stav o krivici okrivljenog na taj način što su potvrdile stav prvostepenog suda u pogledu razloga za određivanje pritvora“, zbog čega su morale biti izuzete od sudijske dužnosti u donošenju drugostepene presude.

Vrhovni sud iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vladana Radića, ocenjuje kao neosnovane.

Suprotno navodima zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, po nalaženju Vrhovnog suda, ne može se prihvatiti stav da svako odlučivanje sudije o pritvoru prema okrivljenom nužno narušava pretpostavku nepristrasnosti tog sudije prilikom meritornog odlučivanja o krivici istog okrivljenog, što proizilazi i iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Srbije.

Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, ne može se smatrati da sama činjenica što je sudija u krivičnom postupku donosio odluke i pre suđenja u pojedinom predmetu, uključujući i odluke vezane za pritvor, opravdava strah da taj sudija nije nepristrasan. Ono što je važno je opseg i priroda tih odluka (Fey protiv Austrije, stav 30; Sainte – Marie protiv Francuske, stav 32; Nortier protiv Holandije, stav 33).

Iz navedenog proizilazi da, po pravilu, učestvovanje sudije u donošenju odluke o pritvoru prema okrivljenom u istom predmetu ne predstavlja razlog za njegovo izuzeće prilikom odlučivanja o krivici u odnosu na istog okrivljenog, već postojanje predubeđenja kao razloga za njegovo izuzeće zavisi od toga da li je prilikom odlučivanja o pritvoru zauzeo jasan stav o krivici okrivljenog. Prema tome, reč je o faktičkom pitanju koje se procenjuje u svakom pojedinačnom predmetu.

U konkretnom slučaju, učešće sudija Olge Peković, Mirjane Vojinović i Jelene Vilotijević koje su učestvovale u donošenju pobijane drugostepene presude, a prethodno odlučivale o žalbama izjavljenim protiv rešenja o produženju pritvora, po oceni ovog suda, nije takvog kvaliteta da bi dovelo u pitanje nepristrasnost ovih sudija.

Iz spisa predmeta proizilazi da se veće Apelacionog suda u Kragujevcu, u čijem sastavu su bile sudija Olga Peković, kao predsednik veća, i sudije Mirjana Vojinović i Jelena Vilotijević, kao članovi veća, u rešenju Kž2 297/23 od 18.05.2023. godine, odnosno sudija Olga Peković, kao predsednik veća, i sudija Mirjana Vojnović, kao član veća, u rešenju Kž2 455/23 od 01.08.2023. godine, prilikom odlučivanja o izjavljenim žalbama, nisu bavile ni opravdanom sumnjom niti ocenom dovoljnosti dokaza i njihovim kvalitetom, već samo razlozima za pritvor iz člana 211. stav 1. tačka 3) ZKP, pa se njihovo učestvovanje u donošenju navedenih rešenja, ne može poistovetiti sa učestvovanjem u veću koje odlučuje o potvrđivanju optužnice u smislu bitne povrede odredaba krivičnog postupka zbog koje je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti.

Prema tome, Vrhovni sud nalazi da, u konkretnom slučaju, učestvovanje navedenih sudija u ranijim fazama postupka, ne dovodi u pitanje pretpostavku njihove nepristrasnosti prilikom donošenja odluke o žalbama izjavljenim protiv prvostepene presude, zbog čega pobijanom presudom drugostepenog suda nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4) ZKP, na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vladana Radića.

Iz iznetih razloga, nalazeći da u predmetnom krivičnom postupku nisu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tač. 1) ZKP i 438. stav 1. tač. 4) ZKP, na koje se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vladana Radića, advokata Milana Ristića, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 491. stav 1. ZKP odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Predsednik veća-sudija

Sanja Živanović, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   Biljana Sinanović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić