
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1515/2016
31.01.2017. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Radmile Dragičević-Dičić, predsednika veća, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović, Milunke Cvetković i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Olgicom Kozlov, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog produženog krivičnog dela krijumčarenje iz člana 230. stav 2. u vezi stava 1. u vezi člana 35. i člana 61. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Slađane Iereidou, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 od 06.07.2016. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1201/2016 od 19.07.2016. godine, te pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 - Kv 2159/16 od 07.07.2016. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1202/2016 od 19.07.2016. godine, u sednici veća održanoj 31.01.2017. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 od 06.07.2016. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1201/2016 od 19.07.2016. godine, te pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 - Kv 2159/16 od 07.07.2016. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1202/2016 od 19.07.2016. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Višeg suda u Beogradu K 995/14 od 06.07.2016. godine odbijen je, kao neosnovan, predlog branioca okrivljenog AA za polaganje jemstva, podnet tom sudu 30.06.2016. godine.
Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1201/2016 od 19.07.2016. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 od 06.07.2016. godine.
Rešenjem Višeg suda u Beogradu K 995/14 - Kv 2159/16 od 07.07.2016. godine prema okrivljenom AA koji se nalazi u pritvoru po rešenju Višeg suda, Posebno odeljenje KPo1 266/10 - KvPo1 1201/10 od 10.06.2010. godine, koji mu se računa od 30.01.2015. godine kada je lišen slobode, produžen je pritvor koji mu po istom rešenju može trajati najduže 30 dana, po zakonskom osnovu iz člana 498. stav 1. u vezi sa članom 211. stav 1. tačka 1) ZKP.
Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu Kž2 1202/2016 od 19.07.2016. godine odbijena je, kao neosnovana, žalba branioca okrivljenog AA izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu K 995/14 - Kv 2159/16 od 07.07.2016. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, na osnovu člana 482. i člana 483. stav 1. ZKP, branilac okrivljenog AA, advokat Slađana Iereidou, podnela je zahtev za zaštitu zakonitosti zbog: „povrede zakona član 188, 189. stav 1, 190. stav 1, 202, 203, 204. stav 2, 208, 211. stav 1. tačka 1), 216. stav 3. i 498. stav 1. ZKP“, uz predlog Vrhovnom kasacionom sudu da usvoji podneti zahtev kao osnovan te da donese presudu kojom će preinačiti pobijana rešenja tako što će usvojiti predlog branioca okrivljenog AA za zamenu pritvora jemstvom u iznosu od 20.000 evra te će okrivljenom ukinuti pritvor i pustiti ga na slobodu ili da okrivljenom pritvor zameni blažom merom zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora ili da pobijana rešenja ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje o izjavljenim žalbama ili da pobijana rešenja ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Vrhovni kasacioni sud je, na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, te je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.
Odredbom člana 484. ZKP propisan je obavezan sadržaj zahteva tako da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog, iz člana 485. stav 1. ZKP, za njegovo podnošenje.
U vezi s`tim, odredba člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, koja je opšteg karaktera, načelno propisuje da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon. Nadalje, odredbom člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, je propisano zbog kojih povreda zakona u prvostepenom postupku i pred apelacionim sudom okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i te povrede su taksativno navedene: član 74, član 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), član 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4. ZKP.
Vrhovni kasacioni sud je prilikom odlučivanja o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog vezan razlozima iz člana 485. stav 1. u vezi stava 4. ZKP, delom i pravcem pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti, kako je to izričito propisano članom 489. stav 1. ZKP.
Podnetim zahtevom branioca okrivljenog AA, se ukazuje na povrede zakona član 188, 189. stav 1, 190. stav 1, 202, 203, 204. stav 2, 208, 211. stav 1. tačka 1), 216. stav 3. i 498. stav 1. ZKP. U zahtevu se detaljno iznose sopstvena viđenja i analiza uslova, osnova i razloga za određivanje jemstva i pritvora, kao mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog za nesmetano vođenje krivičnog postupka, što je sve pitanje činjeničnih zaključaka suda, na kojima se zasnivaju i dati razlozi u pobijanim rešenjima.
Međutim, kako navedene povrede zakona, na koje je ukazano, a tim pre činjenični zaključci, a zatim ni dati razlozi u pobijanim rešenjima (član 438. stav 2. tačka 3) ZKP), ne predstavljaju zakonski razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane okrivljenog preko branioca, kako je to predviđeno odredbom člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, to je podneti zahtev odbačen kao nedozvoljen.
Kod napred navedenog Vrhovni kasacioni sud je, postupajući u smislu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik, Predsednik veća-sudija,
Olgica Kozlov, s.r. Radmila Dragičević-Dičić, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić