Kzz 1549/2016 odbačaj

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1549/2016
31.01.2017. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Radmile Dragičević-Dičić, predsednika veća, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović, Milunke Cvetković i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Olgicom Kozlov, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Miroslava Rakića, zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Nebojše Savića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kruševcu K 23/16 od 29.08.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1364/16 od 25.10.2016. godine, u sednici veća održanoj 31.01.2017. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miroslava Rakića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kruševcu K 23/16 od 29.08.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1364/16 od 25.10.2016. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Kruševcu K 23/16 od 29.08.2016. godine okrivljeni Miroslav Rakić oglašen je krivim zbog izvršenog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina u koju mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru počev od 18.08.2015. godine do upućivanja u ustanovu za izdržavanje kazne zatvora, te mu je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta, kao u izreci presude. Istom presudom okrivljeni je obavezan da sudu naknadi troškove krivičnog postupka i paušala, kao u izreci presude, dok je oštećeni AA radi ostvarenja imovinskopravnog zahteva upućen na parnični postupak.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1364/16 od 25.10.2016. godine odbijene su, kao neosnovane žalbe Višeg javnog tužioca u Kruševcu i branioca okrivljenog Miroslava Rakića i potvrđena presuda Višeg suda u Kruševcu K 23/16 od 29.08.2016. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, na osnovu člana 482. stav 1. i člana 483. stav 1. ZKP, branilac okrivljenog Miroslava Rakića, advokat Nebojša Savić, na osnovu člana 482. i člana 483. ZKP, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 3) ZKP u vezi sa odredbom člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, uz predlog Vrhovnom kasacionom sudu da pobijane presude ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili da iste preinači u celini.

Vrhovni kasacioni sud je, na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, te je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.

Odredbom člana 484. ZKP propisan je obavezan sadržaj zahteva tako da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog, iz člana 485. stav 1. ZKP, za njegovo podnošenje.

U vezi s`tim, odredba člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, koja je opšteg karaktera, načelno propisuje da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon. Nadalje, odredbom člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, je propisano zbog kojih povreda zakona u prvostepenom postupku i pred apelacionim sudom okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i te povrede su taksativno navedene: član 74, član 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), član 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4. ZKP.

Vrhovni kasacioni sud je prilikom odlučivanja o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog vezan razlozima iz člana 485. stav 1. u vezi stava 4. ZKP, delom i pravcem pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti, kako je to izričito propisano članom 489. stav 1. ZKP.

Podnetim zahtevom branioca okrivljenog Miroslava Rakića, advokata Nebojše Savića se ukazuje na povredu zakona, odredbu člana 439. tačka 3) ZKP, koja predstavlja zakonski razlog, u smislu člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane okrivljenog, preko branioca. Međutim, branilac okrivljenog navedenu povredu zakona obrazlaže navodima da je tokom redovnog krivičnog postupka okrivljenom onemogućeno izvođenje dokaza koje je predlagao a posebno iz razloga što su na nožu kojim je izvršeno krivično delo nađena tri različita DNK uzorka; da sud nije poverovao osuđenom da nož nije njegov; da drugostepeni sud nije usvojio predlog odbrane da odbor veštaka da nov nalaz i mišljenje o sposobnosti osuđenog da shvati i rukovodi svojim postupcima za delo koje mu se stavlja na teret; da je veštačenje koje je cenjeno tokom krivičnog postupka urađeno nepotpuno jer komisija veštaka nije imala svu neophodnu medicinsku dokumentaciju, da sud nije pravilno cenio iskaze saslušanih svedoka ... kojima se ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje - odredbu člana 440. ZKP. Kako se podnetim zahtevom suštinski ukazuje na povredu iz odredbe člana 440. ZKP, koja nije zakonski razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog preko branioca, u smislu odredbe člana 485. stav 4. u vezi stava 1. ZKP, to je predmetni zahtev odbačen kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je, postupajući u smislu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                                                   Predsednik veća-sudija,

Olgica Kozlov, s.r.                                                                                                                                        Radmila Dragičević-Dičić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

JD-17