Kzz 182/2019 usvojen zzz; obavezna odbrana

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 182/2019
26.02.2019. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zorana Tatalovića, predsednika veća, Radmile Dragičević Dičić, Maje Kovačević Tomić, Sonje Pavlović i Jasmine Vasović, članova veća, sa savetnikom Marinom Pandurović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja iz člana 359. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika (KZ), odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Marka Pekovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Prokuplju 5K 35/17 od 26.01.2018. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 467/18 od 25.10.2018. godine, u sednici veća održanoj 26.02.2019. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

USVAJA SE kao osnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Marka Pekovića, pa se ukidaju pravnosnažne presude Osnovnog suda u Prokuplju 5K 35/17 od 26.01.2018. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 467/18 od 25.10.2018. godine, samo u odnosu na okrivljenog AA u pogledu krivičnog dela zloupotreba službenog položaja iz člana 359. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, i u tom delu predmet vraća Osnovnom sudu u Prokuplju na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Prokuplju 5K 35/17 od 26.01.2018. godine, između ostalih, okrivljeni AA, oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela zloupotreba službenog položaja iz člana 359. stav 2. u vezi stava 1. KZ, za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) meseci. Oštećeno javno preduzeće Direkcija za vodosnabdevanje, građevinarstvo i putno zemljište, komunalne delatnosti i urbanizam Opštine Žitorađa, upućeno je da imovinskopravni zahtev ostvaruje u parničnom postupku. Okrivljeni je obavezan da na ime troškova krivičnog postupka, plati Osnovnom javnom tužilaštvu u Prokuplju iznos od 7.803,75 dinara, a na ime paušalnog iznosa, da plati sudu 4.000,00 dinara, sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti navedene presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 467/18 od 25.10.2018. godine, odbijene su kao neosnovane žalba Osnovnog javnog tužioca u Prokuplju, žalbe okrivljenog AA i njegovog branioca, žalba okrivljenog BB, žalbe branilaca okrivljenih AA i VV, a presuda Osnovnog suda u Prokuplju 5K 35/17 od 26.01.2018. godine, je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Marko Peković, u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, a zbog povreda zakona iz člana 74. tačka 2) i 438. stav 1. tačka 5) i 438. stav 2. tačka 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud ukine pobijane presude i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje, te naloži da se u smislu člana 488. stav 3. ZKP odloži izvršenje pravnosnažne presude.

Vrhovni kasacioni sud je shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, pa je u sednici veća koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo u smislu člana 488. stav 2. ZKP nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, te je nakon ocene navoda u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je osnovan.

Naime, odredbom člana 74. tačka 2) ZKP, propisano je da okrivljeni mora imati branioca, ako se postupak vodi zbog krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža kazna – od prvog saslušanja, pa do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka.

Odredba člana 76. stav 1. ZKP predviđa da ako u slučajevima iz člana 74. tog zakonika, branilac ne bude izabran ili u toku krivičnog postupka okrivljeni ostane bez branioca, javni tužilac ili predsednik suda pred kojim se vodi postupak će mu za dalji tok postupka rešenjem postaviti branioca po službenoj dužnosti, po redosledu sa spiska advokata koji dostavlja nadležna advokatska komora.

Odredbom člana 359. stav 1. KZ, propisano je da službeno lice koje iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina, dok je stavom 2. istog člana, predviđeno da ako je izvršenjem dela iz stava 1. tog člana pribavljena imovinska korist u iznosu od preko 450.000,00 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Iz spisa predmeta proizilazi da okrivljeni AA prilikom prvog saslušanja pred Osnovnim javnim tužiocem u Prokuplju na zapisniku o saslušanju tada osumnjičenog Kt 17/14 od 24.06.2016. godine, nije imao branioca, te da je isti izjavio da će odbranu dati sam. Nadalje, iz spisa predmeta proizilazi da okrivljeni i tokom prvostepenog postupka, na glavnim pretresima održanim dana 04.04.2017. godine, 08.06.2017. godine, 12.09.2017. godine, kao i 23.01.2018. godine, a ni prilikom donošenja i objavljivanja prvostepene presude Osnovnog suda u Prokuplju 5K 35/17 od 26.01.2018. godine, kojom je oglašen krivim zbog krivičnog dela iz člana 359. stav 2. u vezi stava 1. KZ, takođe nije imao branioca, te da je tek u žalbenom postupku isti angažovao branioca, koji je izjavio žalbu na pobijanu prvostepenu presudu.

Polazeći od navedenog i citiranih zakonskih odredbi, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, osnovano se zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da je u konkretnom slučaju okrivljenom AA, povređeno pravo na odbranu, jer isti nije imao branioca od momenta prvog saslušanja pred Osnovnim javnim tužiocem u Prokuplju, niti tokom prvostepenog postupka i donošenja prvostepene presude, već tek u žalbenom postupku, iako je u konkretnom slučaju odbrana bila obavezna, s obzirom da se krivični postupak protiv okrivljenog vodio zbog krivičnog dela iz člana 359. stav 2. u vezi stava 1. KZ za koje je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina. Pritom, okolnost da je okrivljeni na zapisniku prilikom prvog saslušanja pred javnim tužiocem, izjavio da će se braniti sam, bez uticaja je na istaknutu povredu zakona, s obzirom na izričitu odredbu člana 76. stav 1. ZKP, koja jasno propisuje da će u tom slučaju javni tužilac ili predsednik suda pred kojim se vodi postupak, za dalji tok postupka rešenjem postaviti branioca po službenoj dužnosti okrivljenom.

Na navedeni način, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane prvostepene presude, kao i samom pobijanom prvostepenom presudom, učinjena je povreda zakona iz člana 74. tačka 2) ZKP, dok je Vrhovni kasacioni sud u odnosu na drugostepenu presudu odlučio u smislu člana 492. stav 2. ZKP, jer ova povreda krivičnog postupka nije istaknuta u izjavljenim žalbama protiv prvostepene presude.

Stoga je Vrhovni kasacioni sud usvojio zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Marka Pekovića kao osnovan, u delu koji se odnosi na navedenu povredu zakona u odnosu na okrivljenog AA, i u tom delu pravnosnažne presude ukinuo i predmet vratio Osnovnom sudu u Prokuplju kao prvostepenom na ponovno suđenje.

U ponovnom postupku sud će otkloniti povredu zakona na koju mu je ukazano ovom presudom, nakon čega će biti mogućnosti da donese pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.

Vrhovni kasacioni sud se nije upuštao u ocenu navoda zahteva da su pobijane presude zahvaćene bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 5) i 438. stav 2. tačka 2) ZKP, s obzirom da ove bitne povrede odredaba krivičnog postupka u smislu člana 485. stav 4. ZKP, ne predstavljaju zakonom dozvoljene razloge za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka – zahteva za zaštitu zakonitosti, od strane okrivljenog preko branioca.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 492. stav 1. tačka 1) i stav 2. ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                      Predsednik veća-sudija

Marina Pandurović,s.r.                                                                                                                Zoran Tatalović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić