Kzz 198/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 198/2015
03.03.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragiše Đorđevića, predsednika veća, Zorana Tatalovića, Maje Kovačević Tomić, Sonje Pavlović i Milunke Cvetković, članova veća, sa savetnikom Tatjanom Milenković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog A.K., zbog krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. i 4. u vezi člana 33. KZ i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog A.K., advokata N.Ž., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Beogradu K br.3711/10 od 26.12.2013. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1343/14 od 28.11.2014. godine, u sednici veća održanoj dana 03.03.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog A.K., podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Beogradu K br.3711/10 od 26.12.2013. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1343/14 od 28.11.2014. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Beogradu K br.3711/10 od 26.12.2013. godine između ostalih, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114. stav 1. i 4. u vezi člana 33. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 30 godina, zbog izvršenja krivičnog dela razbojništva iz člana 206. stav 2. u vezi stava 1. KZ za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 godine i zbog dva krivična dela razbojništva iz člana 206. stav 2. u vezi stava 1. KZ za koja su mu utvrđene kazne zatvora u trajanju od po tri godine pa je okrivljeni A.K. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 30 godina, u koju kaznu mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 15.03.2010. godine pa do upućivanja osuđenog u ustanovu za izdržavanje kazne, ali najduže dok ne istekne vreme trajanja kazne zatvora izrečene u prvostepenoj presudi.

Navedenom presudom na osnovu člana 264. stav 4. ZKP između ostalih, okrivljeni A.K. je oslobođen dužnosti plaćanja troškova krivičnog postupka za koje je određeno da padaju na teret budžetskih sredstava, a na osnovu člana 258. ZKP oštećeni M.F. je za ostvarivanje imovinsko pravnog zahteva upućen na parnicu.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1343/14 od 28.11.2014. godine usvajanjem žalbe javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, između ostalog, i između ostalih, delimičnim usvajanjem žalbe branioca okrivljenog A.K. preinačena je presuda Višeg suda u Beogradu K br.3711/10 od 26.12.2013. godine u pogledu pravne kvalifikacije dela, tako što je Apelacioni sud u Beogradu krivičnopravne radnje između ostalih okrivljenog A.K. opisane u pod tačkom 1 izreke za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikovao kao krivično delo teško ubistvo iz člana 114. stav 1. tačka 4. u vezi člana 33. KZ, dok je u preostalom delu između ostalih, žalba branioca okrivljenog A.K., odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog A.K., advokat N.Ž., zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11. ZKP i povrede zakona iz člana 54. KZ sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude ukine u celini ili delimično ili da ukine u celini ili delimično drugostepenu odluku i predmet vrati na ponovno odluku i suđenje prvostepenom ili drugostepenom sudu sa nalogom da se novi postupak održi pred potpuno izmenjenim većem ili da pobijane presude preinači u celini ili delimično u delu odluke o krivičnoj sankciji ili da preinači samo odluku donetu u drugostepenom postupku, tako što će okrivljenog osuditi na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog A.K. je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. ZKP propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane lica ovlašćenih za podnošenja zahteva (član 483. stav 1. ZKP), pa je između ostalih, u članu 485. stav 1. tačka 1. ZKP kao razlog predviđena povreda zakona.

Članom 485. stav 4. istog Zakonika propisano je da okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog taksativno nabrojanih povreda tog zakonika, učinjenih u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim sudom.

Pravo okrivljenog za podnošenje zahteva zbog povrede zakona je po stavu Vrhovnog kasacionog suda shodno navedenoj zakonskoj odredbi, ograničeno na povrede koje su taksativno navedene u stavu 4. člana 485. ZKP. Prema tome, okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povreda tog zakonika: član 74, član 438. stav 1. tačka 1.) i 4.) i tačka 7.) do 10.) i stav 2. tačka 1.), član 439. tačka 1.) do 3.) i član 441. st. 3. i 4. učinjenih u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim sudom.

U zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog A.K. koji je podnet u skladu sa odredbom člana 483. stav 3. ZKP, kao osnov podnošenja zahteva navedena je povreda zakona, i to bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11. ZKP i povreda člana 54. KZ koje su učinjene u prvostepenom i drugostepenom postupku.

Navedene povrede međutim, po stavu Vrhovnog kasacionog suda ne predstavljaju zakonske razloge u okviru povreda nabrojanih u članu 485. stav 4. ZKP zbog kojih bi okrivljeni, kao ovlašćeno lice, mogao podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, a kako osim ovih razloga u zahtevu nije naveden nijedan drugi razlog koji bi mogao biti predmet pobijanja zakonitosti odluke u opsegu koji ZKP u članu 485. stav 4. taksativno nabraja, Vrhovni kasacioni sud je podneti zahtev ocenio kao nedozvoljen.

Postupajući na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2. u vezi člana 485. stav 4. ZKP, Vrhovni kasacioni sud je odbacio kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog A.K.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                    Predsednik veća-sudija,

Tatjana Milenković, s.r.                                                                                              Dragiša Đorđević, s.r.