
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 208/2025
08.04.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Milene Rašić i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela uvreda iz člana 170. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Nede Savić, podnetom protiv pravnosnažni presuda Osnovnog suda u Leskovcu 9K. br. 509/2023 od 02.07.2024. godine i Višeg suda u Leskovcu Kž1. br. 246/24 od 29.11.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 08.04.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nede Savić, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Leskovcu 9K. br. 509/2023 od 02.07.2024. godine i Višeg suda u Leskovcu Kž1. br. 246/24 od 29.11.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Leskovcu 9K. br. 509/2023 od 02.07.2024. godine oglašeni su krivim okrivljeni AA i BB da su izvršili po jedno krivično delo uvreda iz člana 170. stav 1. Krivičnog zakonika, za koja su osuđeni na novčane kazne u iznosu od po 20.000,00 dinara, koje su dužni da plate u roku od mesec dana od dana pravnosnažnosti presude, a ukoliko u datom roku kazne ne plate, iste će biti zamenjene kaznom zatvora, tako što će se za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. Istom presudom, okrivljeni su obavezani da snose troškove krivičnog postupka, kako je to bliže navedeno u izreci prvostepene presude, dok su privatni tužioci radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućeni na parnični postupak.
Presudom Višeg suda u Leskovcu Kž1. br. 246/24 od 29.11.2024. godine delimično je usvojena žalba branilaca okrivljenog AA i okrivljenog BB, pa je presuda Osnovnog suda u Leskovcu 9K. br. 509/2023 od 02.07.2024. godine ukinuta u delu odluke o troškovima krivičnog postupka, u kom delu je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok su žalbe branilaca u preostalom delu odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda u preostalom delu je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Neda Savić, zbog povrede zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) i člana 439. tačka 3) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji kao osnovan podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijane presude ukine i spise predmeta vrati na ponovno suđenje prvostepenom ili drugostepenom sudu pred istim ili izmenjenim većem ili da pobijane presude preinači u celosti ili delimično ili utvrdi povredu zakona.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), pa je na sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa odlukama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te nakon ocene navoda iznetih u zahtevu našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.
Branilac u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti navodi da su pobijanim presudama učinjene povrede zakona koje numeriše kao povrede člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i člana 439. tačka 3) ZKP, koje predstavljaju zakonom propisan razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka. Međutim, prilikom obrazlaganja numerisanih povreda branilac u podnetom zahtevu osporava istinitost iskaza svedoka koje je predložio okrivljeni-privatni tužilac BB i ukazuje na činjenicu da je ispitivanje svedoka predloženo nako što je privatni tužilac rekao u prvostepenom postupku da nema svedoka odbrane. Pored toga, branilac navodi da su u pobijanim presudama pogrešno ocenjene činjenice u pogledu ranijeg života okrivljenog, a kojim svim navodima branilac suštinski ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i povredu zakona iz člana 440. ZKP.
Kako članom 485. stav 4. ZKP, koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni odnosno njegov branilac, shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog povrede zakona iz člana 440. ZKP, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog ocenio kao nedozvoljen.
Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar – savetnik Predsednik veća – sudija
Marija Ribarić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković