Kzz 309/2024 bitna obeležja kr. dela 246 st.1 kz

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 309/2024
02.04.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Milene Rašić, Dubravke Damjanović i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Srđana Popovića i dr, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Srđana Popovića, advokata Dragana Ranđelovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K. br. 120/22 od 05.04.2023. godine ispravljene rešenjem Višeg suda u Nišu K 120/22 od 23.05.2023. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 584/2023 od 14.11.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 02.04.2024. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Srđana Popovića, advokata Dragana Ranđelovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K. br. 120/22 od 05.04.2023. godine ispravljene rešenjem Višeg suda u Nišu K 120/22 od 23.05.2023. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 584/2023 od 14.11.2023. godine, u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u preostalom delu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti odbacuje, kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Nišu K. br. 120/22 od 05.04.2023. godine, ispravljene rešenjem Višeg suda u Nišu K 120/22 od 23.05.2023. godine pored ostalih u stavu I izreke presude okrivljeni Srđan Popović i okrivljeni AA oglašeni su krivim da su učinili po jedno krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, za koja su osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 4 godine i 8 meseci, u koje se uračunava vreme provedeno u pritvoru i to za okrivljenog Srđana Popovića od 27.12.2021. godine do upućivanja u ustanovu za izdržavanje kazne zatvora, a za okrivljenog AA od 27.12.2021. godine do 13.07.2022. godine. Istom presudom, prema okrivljenom Srđanu Popoviću izrečena je mera bezbednosti oduzimanje predmeta izvršenja krivičnog dela bliže određena u izreci prvostepene presude i od okrivljenog je oduzeta imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog dela u iznosu od 12.000,00 dinara koja se po pravnosnažnosti presude ima uplatiti u korist budžeta Republike Srbije i odlučeno je o troškovima krivičnog postupka.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 584/2023 od 14.11.2023. godine, u stavu I izreke presude usvojene su žalbe branilaca okrivljenog AA i preinačena je presuda Višeg suda u Nišu K. br. 120/22 od 05.04.2023. godine, ispravljena rešenjem Višeg suda u Nišu K 120/22 od 23.05.2023. godine, tako što je okrivljeni AA oslobođen od optužbe na osnovu člana 423. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, a troškovi krivičnog postupka okrivljenog AA nastali pred sudom pravnog leka padaju na teret budžetskih sredstava suda i o istim će biti odlučeno posebnim rešenjem, dok o ostalim troškovima ovog okrivljenog, odnosno o njihovoj visini odlučiće prvostepeni sud posebnim rešenjem. U stavu II izreke drugostepene presude, žalbe Višeg javnog tužioca u Nišu i branioca okrivljenog Srđana Popovića, odbijene su kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu je potvrđena. Troškovi krivičnog postupka na ime dovođenja okrivljenog Srđana Popovića padaju na teret okrivljenog i o njima će biti odlučeno posebnim rešenjem, dok troškovi krivičnog postupka BB, VV i GG nastali kod Apelacionog suda u Nišu, kao suda pravnog leka, padaju na teret budžetskih sredstava suda.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Srđana Popovića, advokat Dragan Ranđelović, zbog povrede zakona iz člana 438. stav 1. tačka 8) Zakonika o krivičnom i člana 439. tač. 1) i 2) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji kao osnovan zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijane presude ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje ili drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje, ali pred potpuno izmenjenim sastavom veća ili da pobijane presude preinači, te okrivljenog oslobodi od optužbe, te da troškovi padnu na teret budžetskih sredstava suda, kao i da u smislu člana 488. stav 3. Zakonika o krivičnom postupku Vrhovni sud izvršenje pravnosnažne presude odloži ili prekine.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), pa je na sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te nakon ocene navoda iznetih u zahtevu našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je neosnovan u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, dok je u preostalom delu nedozvoljen.

U podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog Srđana Popovića navodi da je pobijanim presudama učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, na taj način što je okrivljeni oglašen krivim za radnje koje ne sadrže elemente krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, a sama činjenica da je okrivljeni držao veću količinu opojne droge ne znači da je drogu zapravo držao radi dalje prodaje.

Ovakvi navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog od strane Vrhovnog suda ocenjeni su kao neosnovani.

Iz spisa predmeta utvrđuje se da je optužnim aktom i prvostepenom presudom kojom je okrivljeni Srđana Popović oglašen krivim istom stavljeno na teret da je u vreme i na mestu bliže određenom u izreci prvostepene presude „u stanju uračunljivosti, svesni svog dela čije su izvršenje hteli, kao i svesni da je njihovo delo zabranjeno...okrivljeni Srđan Popović u teretnom motornom vozilu marke „Volvo“, reg. oznaka ..., sa prikolicom, vlasništvo firme „DD“ iz ..., neovlašćeno prenosio radi prodaje opojnu drogu Canabis u količini od 10.014,30 grama neto mase, supstance proglašene za opojne droge Pravilnikom o utvrđivanju spiska psihoaktivnih kontrolisanih supstanci („Službeni glasnik RS“, br. 70/21 od 13.07.2021. godine), upakovanu u 10 bezbojnih najlon kesa pa u bezbojne streč folije pa zajedno upakovani u crni najlon oblepljen braon i sivom samolepljivom trakom i istu potom neovlašćeno radi prodaje držao u kabini teretnog vozila na krevetu...“.

Odredbom člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika (KZ), propisano je da krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga čini onaj ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge.

Dakle, radnja krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. KZ je alternativno određena i predviđa više radnji kojima učinilac može izvršiti ovo krivično delo, pri čemu je delo izvršeno preduzimanjem jedne ili više alternativno propisanih radnji, te navodima da je okrivljeni izvršio ovo krivično delo time što je neovlašćeno prenosio radi prodaje i držao radi prodaje opojnu drogu na način bliže opredeljen u izreci presude, u svemu su ostvareni elementi krivičnog dela iz člana 246. stav 1. KZ, pa su suprotni navodi branioca izneti u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti ocenjeni neosnovanim.

Dalje, u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac navodi da su u izreci okrivljenom stavljene na teret radnja držanja radi prodaje i radnja prenošenja a razlozi su dati u pogledu držanja opojne droge što razloge čini protivrečnim izreci presude, čime suštinski ukazuje na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.

U zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac navodi da je pobijanim presudama okrivljeni oglašen krivim za radnje držanja i prenošenja radi prodaje iako ni na koji način to nije dokazano, te je eventualno okrivljeni mogao biti oglašen krivim za krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a KZ. Ovakvim navodima branilac na osnovu sopstvene ocene izvedenih dokaza izvodi zaključak o nepostojanju krivičnog dela iz člana 246. stav 1. KZ, na koji način činjenično osporava pobijane presude i ukazuje na povredu zakona iz člana 440. ZKP.

U podnetom zahtevu branilac navodi i da je pobijanim presudama učinjena povreda krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 8) ZKP, koja predstavlja zakonom propisan razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, ali prilikom obrazlaganja istaknute povrede branilac navodi da je povređen zakon izrečenom merom bezbednosti oduzimanje predmeta izvršenja krivičnog dela, jer je oduzeta količina različita u presudi i u optužnom aktu, na koji način ukazuje suštinski na povredu zakona iz člana 441. stav 2. ZKP.

Kako članom 485. stav 4. ZKP koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni odnosno njegov branilac shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka, zbog povrede zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2), člana 440, člana 441. stav 2. ZKP, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog u ovim delovima ocenio kao nedozvoljen.

Shodno napred iznetom, Vrhovni sud je u smislu člana 491. stav 1. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Miroljub Tomić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić