Kzz 336/2026 2.4.1.21.2.3.11 nedozvoljeni razlozi

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 336/2026
26.03.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Aleksandra Stepanovića i Slobodana Velisavljevića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dragana Volarevića, podnetom protiv pravnosnažnog rešenja Višeg suda u Novom Sadu K 126/22 od 16.01.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 26.03.2026. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dragana Volarevića, podnet protiv pravnosnažnog rešenja Višeg suda u Novom Sadu K 126/22 od 16.01.2026. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Novom Sadu K 126/22 od 16.01.2026. godine razdvojen je krivični postupak protiv okrivljenog AA zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika, po optužnici Višeg javnog tužioca u Novom Sadu Kti 70/21 od 09.02.2022. godine, u odnosu na krivični postupak protiv okrivljenog BB zbog krivičnog dela neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a stav 1. Krivičnog zakonika, po optužnici Višeg javnog tužioca u Novom Sadu Kti 70/21 od 09.02.2022. godine i odlučeno je da će se postupak protiv okrivljenog AA ubuduće voditi pod brojem K 3/26.

Protiv navedenog pravnosnažnog rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Dragan Volarević, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev i ukine pobijano rešenje i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje ili da isto preinači na taj način što će se voditi jedinstveni postupak protiv okrivljenih AA i BB.

Vrhovni sud je, na osnovu člana 486. stav 1. i 487. stav 1. ZKP održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta zajedno sa podnetim zahtevom za zaštitu zakonitosti, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, je nedozvoljen.

Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).

Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda koje su učinjene u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74., člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1) člana 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4. ZKP.

Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP), podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.

Branilac okrivljenog AA, kao razlog podnošenja zahteva, navodi bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP. Međutim, navodima zahteva branilac suštinski osporava pravilnost odluke suda donete primenom odredbe člana 31. ZKP i u tom smislu navodi da u konkretnom slučaju nisu postojali zakonom propisani razlozi pravičnosti i celishodnosti za razdvajanje krivičnog postupka, što predstavlja činjenično pitanje, a ne pravno, kao i da je pobijano rešenje doneto bez jasno utvrđenih i obrazloženih činjenica, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP. U vezi sa tim, branilac nadalje, suštinski osporavajući način rukovođenja postupkom od strane suda, ukazuje na povrede krivičnog postupka, koje ne opredeljuje jasno ni određeno, već ih iznosi na nivou opštih tvrdnji, isticanjem da je okrivljenom uskraćeno pravo da se izjasni o predlogu tužilaštva za razdvajanje krivičnog postupka, da okrivljeni nije bio uredno pozvan na glavni pretres, kao i da je sud prihvatio predlog tužilaštva bez obezbeđivanja adekvatne procesne rasprave, čime su povređena načela neposrednosti i kontradiktornosti, istovremeno iznoseći sopstveni stav da je razdvajanje postupka necelishodno i dovodi do rizika različite ocene istih činjenica i narušavanja pravne sigurnosti, imajući u vidu da se u odnosu na oba okrivljena izvode isti dokazi i ispituju isti svedoci.

Kako iz iznetih navoda zahteva za zaštitu zakonitosti, proizilazi da branilac okrivljenog u zahtevu, kao razlog pobijanja pravnosnažnih presuda, samo formalno označava povrede zakona zbog kojih je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom preko branioca (član 438. stav 2. tačka 1) i član 439. tačka 2) ZKP), dok suštinski ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (član 440. ZKP), povredu postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, kao i na povredu odredbe člana 31. ZKP, što nisu zakonski razlozi zbog kojih je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog AA, ocenio nedozvoljenim.

Sa svega izloženog, a na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, doneta je odluka kao u izreci rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              Predsednik veća-sudija

Andrea Jakovljević,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Svetlana Tomić Jokić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković