Kzz 404/2024 odbijen zzz

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 404/2024
11.04.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biljane Sinanović, predsednika veća, Svetlane Tomić Jokić, Dubravke Damjanović, Aleksandra Stepanovića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Sanjom Živanović, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i drugih, zbog produženog krivičnog dela poreska utaja iz člana 225. stav 3. u vezi stava 1. KZ u vezi člana 61. KZ i drugih, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Borisa Vasojevića, podnetom protiv pravnosnažnog rešenja Osnovnog suda u Prijepolju Kv 124/23 od 25.12.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 11.04.2024. godine, većinom glasova je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Borisa Vasojevića, podnet protiv pravnosnažnog rešenja Osnovnog suda u Prijepolju Kv 124/23 od 25.12.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Prijepolju Poi 4/23 od 29.11.2023. godine, donetim na osnovu odredbe člana 34. stav 3. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, ostavljeno je na snazi pravnosnažno rešenje Apelacionog suda u Kragujevcu Kž Poi 1/22 od 25.11.2022. godine, preinačeno presudom Vrhovnog kasacionog suda Kzz 353/23 od 11.04.2023. godine, kojom je određeno privremeno oduzimanje imovine od vlasnika-okrivljenog AA i trećih lica-BB, VV, GG i preduzetničke radnje „VV inženjering“, Prijepolje, a koja imovina je bliže opisana u izreci rešenja.

Rešenjem Osnovnog suda u Prijepolju Kv 124/23 od 25.12.2023. godine odbijena je kao neosnovana žalba punomoćnika AA, BB, VV, GG i preduzetničke radnje PR VV GR „VV inženjering“, advokata Borisa Vasojevića, izjavljena protiv rešenja tog suda Poi 4/23 od 29.11.2023. godine.

Protiv navedenog pravnosnažnog rešenja Osnovnog suda u Prijepolju Kv 124/23 od 25.12.2023. godine zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Boris Vasojević, „zbog povrede zakona iz člana 25. stav 2. i 3. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, člana 485. stav 4. ZKP u vezi člana 441. stav 3. i člana 439. tačka 3) ZKP“, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti, ukine pobijano rešenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog dostavio Vrhovnom javnom tužilaštvu, u skladu sa članom 488. stav 1. KZ, i u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.

Neosnovano se zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Borisa Vasojevića, ukazuje da je pobijano rešenje doneto uz povredu zakona iz člana 441. stav 3. ZKP u vezi člana 37. stav 2. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, isticanjem da je o žalbi protiv rešenja Osnovnog suda u Prijepolju Poi 4/23 od 29.11.2023. godine, prema odredbi člana 29. stav 4. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, trebao da odlučuje Apelacioni sud u Kragujevcu, a ne vanpretresno veće prvostepenog suda.

Odredbom člana 34. stav 3. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela propisano je da do podnošenja zahteva za trajno oduzimanje imovine sud najmanje jednom godišnje po službenoj dužnosti preispituje odluku o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela i u opravdanim slučajevima može tu odluku ukinuti ili je zameniti merom zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom.

Odredbom člana 35. stav 1. istog zakona, propisano je da će rešenje o ukidanju privremenog oduzimanja imovine iz člana 34. stav 3. ovog zakona doneti sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća pred kojim se održava glavni pretres ako se pojave okolnosti koje ukazuju da dalja primena privremenog oduzimanja imovine nije opravdana, dok je u stavu 2. istog člana, propisano da će rešenje o meri zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom iz člana 34. stav 3. ovog zakona sud doneti ako se pojave okolnosti koje ukazuju da se i tom merom može obezbediti trajno oduzimanje imovine.

Prema odredbi člana 37. stav 1. i 2. navedenog zakona, protiv rešenja iz člana 35. stav 1. do 3. ovog zakona, može se izjaviti žalba u roku od tri dana od dana dostavljanja rešenja, o kojoj odlučuje vanpretresno veće.

Iz citiranih zakonskih odredbi proizilazi da Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela nije propisano koju odluku sud donosi u postupku preispitivanja opravdanosti daljeg trajanja pravnosnažnom odlukom izrečene mere privremenog oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela.

Po stavu Vrhovnog suda prvostepeni sud ukoliko nađe da je dalje trajanje ove mere opravdano, shodnom primenom člana 212. stav 5. ZKP, donosi odluku kojom ostavlja na snazi pravnosnažnu odluku o privremenom oduzimanju imovine koja je predmet preispitivanja, a na koji način je, u konkretnom slučaju, postupio Osnovni sud u Prijepolju donoseći rešenje Poi 4/23 od 29.11.2023. godine.

Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela međutim, nije propisano ni da li nezadovoljna stranka ima pravo žalbe protiv odluke suda kojim se ostavlja na snazi pravnosnažna odluka o privremenom oduzimanju imovine, iako ima to pravo, niti ko o žalbi odlučuje, pa Vrhovni sud nalazi da se u tom slučaju shodno primenjuje odredba člana 465. stav 1. ZKP o žalbi protiv rešenja donetog u prvom stepenu. Prema toj odredbi, protiv rešenja organa postupka donesenih u prvom stepenu stranke imaju pravo na žalbu, osim ako je Zakonikom o krivičnom postupku izričito određeno da žalba nije dozvoljena. Odredba člana 212. stav 5. ZKP, shodno kojoj sud donosi odluku kojom ostavlja na snazi pravnosnažnu odluku o privremenom oduzimanju imovine koja je predmet preispitivanja, ne propisuje da žalba nije dozvoljena.

Prema nalaženju Vrhovnog suda, kako je na osnovu člana 37. stav 2. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, u postupku preispitivanja opravdanosti daljeg trajanja pravnosnažno izrečene mere privremenog oduzimanja imovine, nadležnost za odlučivanje o žalbi na rešenje o ukidanju ili zameni navedene mere data vanpretresnom veću, to je za odlučivanje o žalbi protiv rešenja kojim se navedena mera ostavlja na snazi, nadležno vanpretresno veće prvostepenog suda.

U konkretnom slučaju, o žalbi protiv rešenja Osnovnog suda u Prijepolju Poi 4/23 od 29.11.2023. godine, odlučilo je vanpretresno veće Osnovnog suda u Prijepolju u pobijanom rešenju Kv 124/23 od 25.12.2023. godine koje je, shodno prethodno navedenim zakonskim odredbama, nadležno da odlučuje o žalbi protiv rešenja kojim se mera privremenog oduzimanja imovine ostavlja na snazi, pa su suprotni navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, da je o žalbi trebao da odlučuje nadležni drugostepeni sud, ocenjeni kao neosnovani.

U preostalom delu zahteva za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog AA, navodi da ne postoje zakonski razlozi koji opravdavaju potrebu daljeg trajanja mere privremenog oduzimanja imovine i u tom smislu ukazuje na podnesak okrivljenog od 14.11.2023. godine sa priloženim dokazima i predlogom za izvođenje dokaza, iz kog, prema njegovom mišljenju, proizilazi da je imovina okrivljenog zakonito stečena, i na taj način, prema nalaženju Vrhovnog suda, suštinski ukazuje na povredu zakona iz člana 440. ZKP, koja ne predstavlja zakonski razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Predsednik veća-sudija

Sanja Živanović, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   Biljana Sinanović, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković