Kzz 457/2025 2.1.19.7; 2.4.1.21.1.2.2.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 457/2025
08.04.2025. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Gravara Jovane, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Staroj Pazovi K-612/24 od 13.11.2024. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1-38/25 od 03.02.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 08.04.2025. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Gravara Jovane, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Staroj Pazovi K-612/24 od 13.11.2024. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1-38/25 od 03.02.2025. godine u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u preostalom delu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Staroj Pazovi K-612/24 od 13.11.2024. godine okrivljeni AA oglašen je krivim da je izvršio krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 meseca i 12 dana u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru počev od 01.08.2024. godine do 13.11.2024. godine. Istom presudom okrivljeni je obavezan da snosi troškove krivičnog postupka o čijoj visini će sud odlučiti naknadno posebnim rešenjem.

Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici 1Kž1-38/25 od 03.02.2025. godine uvažena je žalba Osnovnog javnog tužioca u Staroj Pazovi i presuda Osnovnog suda u Staroj Pazovi K-612/24 od 13.11.2024. godine je preinačena u pogledu odluke o krivičnoj sankciji, pa je okrivljeni AA za krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 8 meseci, u koju se uračunava vreme provedeno u pritvoru počev od 01.08.2024. godine do 13.11.2024. godine, dok je presuda u nepreinačnom delu potvrđena, a žalba branioca po službenoj dužnosti okrivljenog, advokata Gravara Jovane je odbijena kao neosnovana.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog, advokat Gravara Jovana, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud podneti zahtev za zaštitu zakonitosti usvoji, pobijane presude ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje ili da pobijane presude preinači tako da okrivljenog oslobodi od optužbe za delo koje mu je stavljeno na teret, a da izvršenje pravnosnažne presude, shodno odredbi člana 488. stav 3. Zakonika o krivičnom postupku, odloži.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) pa je u sednici veća, koju je održao u smislu člana 490. ZKP ,bez obaveštenje Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev, te nakon ocene navoda iznetih u zahtevu našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Gravara Jovane je neosnovan u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 4) ZKP, dok je u preostalom delu nedozvoljen.

Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da je pobijanim presudama učinjena povreda zakona iz člana 37. stav 1. ZKP koju obrazlaže navodima da je sudija pojedinac Branislav Nebrigić, koji je doneo prvostepenu presudu K-612/24 od 13.11.2024. godine, učestvovao kao sudija za prethodni postupak.

Ovakvi navodi branioca okrivljenog, od strane Vrhovnog suda, ocenjeni su kao neosnovani.

Odredbom člana 37. stav 1. tačka 4) ZKP propisano je da će sudija biti izuzet od sudijske dužnosti u određenom predmetu, ako je u istom predmetu postupao kao sudija za prethodni postupak ili je odlučivao o potvrđivanju optužnice ili je učestvovao u donošenju meritorne odluke o optužbi, koja se pobija žalbom ili vanrednim pravnim lekom ili je učestvovao u postupku kao tužilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomoćnik oštećenog, odnosno tužioca ili je saslušan kao svedok ili kao veštak, ako tim zakonikom nije drugačije propisano.

U konkretnom slučaju, sudija pojedinac Branislav Nebrigić je po predlogu Osnovnog javnog tužioca u Staroj Pazovi doneo rešenje o određivanju pritvora prema okrivljenom AA, postupajući u skladu sa odredbom člana 498. stav 1. ZKP, a nakon toga i po podnošenju optužnog predloga, postupao kao sudija pojedinac u ovom krivičnom postupku i doneo prvostepenu presudu Osnovnog suda u Staroj Pazovi K- 612/24.

Samim tim, u konkretnom slučaju, po predlogu Osnovnog javnog tužioca u Staroj Pazovi, sudija pojedinac doneo je rešenje o određivanju pritvora u skraćenom postupku, postupajući u skladu sa odredbom člana 498. stav 1. ZKP, shodno kojoj, pritvor se može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo, ako postoji neki od razloga iz člana 211. stav 1. tačka 1-3) ovog zakonika. Otuda, sudija koji je odredio pritvor okrivljenom nije bio sudija za prethodni postupak, kako se neosnovano podnetim zahtevom branioca ukazuje, već sudija pojedinac, koji osim donošenja spornog rešenja, na šta je bio ovlašćen u skladu sa odredbom člana 498. stav 1. ZKP, nije preduzimao nikakve druge radnje u ovom postupku, te su ocenjeni kao neosnovani suprotni navodi da je u konkretnom slučaju ovaj sudija morao biti izuzet prilikom donošenja prvostepene presude.

U preostalom delu podnetog zahteva za zaštitu zakonitosti branilac navodi da je pobijanim presudama učinjena i bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, jer su razlozi presude protivrečni izreci, a dati razlozi su nejasni i u znatnoj meri protivrečni, s obzirom da je okrivljeni oglašen krivim za radnje preduzete prema oštećenoj, iako je „radnja davljenja“, po navodima veštaka, gotovo uvek praćena mehaničkim povredama, a u medicinskoj dokumentaciji povrede nisu konstatovane te oštećena nije zadobila nijednu mehaničku povredu, što date razloge čini protivrečnim.

Branilac, dalje, u podnetom zahtevu označava i obrazlaže da je pobijanim presudama učinjena povreda zakona iz člana 440. ZKP dovodeći u pitanje zaključak suda o izvršenom krivičnom delu i stim u vezi primenu člana 55. Krivičnog zakonika, koji se zasniva na kazivanju oštećene pred lekarom i radnicima Centra, a zanemarena je činjenica da u medicinskoj dokumentaciji nisu konstatovane povrede i da se oštećena koristila svojim zakonskim pravom da ne svedoči, osporavajući istinitost prijave i motive oštećene za prijavljivanje okrivljenog.

Pored toga, branilac u zahtevu označava i obrazlaže i povredu zakona iz člana 16. stav 4. ZKP, s obzirom da sud zasniva presudu na činjenicama u čiju izvesnost nije uveren, a takođe ukazuje i da drugostepeni sud nije cenio u potpunosti žalbene navode branoca okrivljenog u pogledu izveštaja Centra sa socijalni rad i delove lekarskog izveštaja koji sadrže anamnezu pacijenta, čime suštinski ukazuje na povredu zakona iz člana 460. ZKP.

Kako se u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP zahtev za zaštitu zakonitosti ne može podneti zbog povrede zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2), člana 16. stav 4., člana 440. i 460. ZKP, Vrhovni sud je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u ovim delovima ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 491. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Miroljub Tomić s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković