Kzz 58/2022 pogrešna primena zakona

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 58/2022
08.02.2022. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Nevenke Važić, Svetlane Tomić Jokić i Milene Rašić, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Tomislava Maksovića, zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 113. u vezi člana 30. i člana 19. stav 3. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Marka Petrovića, podnetom protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 456/21 od 18.12.2021. godine, u sednici veća održanoj dana 08.02.2022. godine, većinom glasova je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE kao osnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Tomislava Maksovića, podnet protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 456/21 od 18.11.2021. godine u odnosu na povredu zakona iz člana 439. tačka 2) Zakonika o krivičnom postpuku dok se zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u preostalom delu ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Kragujevcu K 20/21 od 17.05.2021. godine, okrivljeni Tomislav Maksović, oglašen je krivim zbog krivičnog dela teška telesna povreda u prekoračenju granica nužne odbrane na osnovu člana 121. stav 2. u vezi člana 19. stav 3. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koju će okrivljeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje uz primenu elektronskog nadzora, koje prostorije ne sme napuštati, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija, te je određeno da će sud, ukoliko okrivljeni jednom u trajanju od preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova, samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, odrediti da okrivljeni ostatak kazne izdržava u Zavodu za izvršenje kazne zatvora. Na osnovu člana 63. KZ, okrivljenom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vreme provedeno u pritvoru od 01.05.2019. godine do 23.05.2019. godine. Na osnovu člana 87. KZ, prema okrivljenom je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to noža marke „Udeman“ sa metalno-plastičnim rukohvatom, ukupne dužine 29 cm, dužine sečiva 16 cm, širine sečiva 2,4 cm. Oštećeni AA je na osnovu člana 258. stav 4. ZKP upućen na parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva. Okrivljeni je na osnovu člana 261. i člana 264. ZKP, obavezan da plati paušal i troškove krivičnog postupka bliže opredeljene u izreci presude.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 456/21 od 18.11.2021. godine, delimičnim usvajanjem žalbe Višeg javnog tužioca u Kragujevcu, prvostepena presuda je preinačena, tako što je okrivljeni Tomislav Maksović, oglašen krivim zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 113. u vezi člana 30. i člana 19. stav 3. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine u koju se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 01.05.2019. godine do 23.05.2019. godine, dok su, žalba Višeg javnog tužioca u Kragujevcu u preostalom delu i žalba branioca okrivljenog, odbijene kao neosnovane, a prvostepena presuda je u nepreinačenom delu potvrđena. Na osnovu člana 264. stav 1. ZKP, okrivljeni je obavezan da nadoknadi troškove krivičnog postupka, pri čemu će o visini troškova nastalih pred sudom pravnog leka u smislu člana 267. ZKP, odlučiti apelacioni sud posebnim rešenjem, a o visini ostalih troškova će odlučiti prvostepeni sud posebnim rešenjem u smislu člana 262. stav 2. ZKP.

Protiv navedene drugostepene presude Apelacionog suda u Kragujevcu, zahtev za zaštitu zakonitosti, blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Tomislava Maksovića, advokat Marko Petrović, zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijanu presudu preinači, tako što će potvrditi prvostepenu presudu ili da ukine drugostepenu presudu i predmet vrati Apelacionom sudu u Kragujevcu na ponovno odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo ne bi bilo od značaja za donošenje odluke u smislu člana 488. stav 2. ZKP, razmotrio spise predmeta i pravnosnažnu presudu protiv koje je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:

Ukazujući na povredu zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, branilac okrivljenog Tomislava Maksovića u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je u pogledu krivičnog dela koje je predmet optužbe primenjen zakon koji se nije mogao primeniti, jer se u konkretnom slučaju radi o krivičnom delu teška telesna povreda u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 121. stav 2. u vezi člana 19. stav 3. KZ, a ne o krivičnom delu ubistvo u pokušaju u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 113. u vezi člana 30. i člana 19. stav 3. KZ, za koje je okrivljeni oglašen krivim pobijanom drugostepenom presudom. U vezi sa tim, branilac u zahtevu navodi da kod okrivljenog nije postojala namera da oštećenog liši života, jer da je okrivljeni hteo da izvrši krivično delo ubistvo u pokušaju, mogao je oštećenom zadati više udaraca nožem, što u konkretnom slučaju nije učinio, već je njegova jedina namera bila da se odbrani od fizičkog napada oštećenog.

Iznete navode zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovni kasacioni sud ocenjuje kao neosnovane.

Drugostepenom presudom okrivljeni Tomislav Maksović, oglašen je krivim da je dana 30.04.2019. godine u ..., Opština ..., ispred lokala „BB“ pokušao drugog da liši života, na taj način što je prekoračivši odbranu neophodno potrebnu da od sebe odbije istovremeni protivpravni napad, nakon kraće verbalne rasprave sa VV, izašao iz navedenog lokala i iz svog automobila uzeo nož dužine sečiva 16 cm i širine 2,8 cm, pa se vratio u lokal držeći nož u ruci i preteći, da bi posle desetak minuta ponovo izašao iz kafane, a za njim i oštećeni AA i svedoci VV i GG, te kada je okrivljeni hteo da napusti lice mesta i uđe u svoj automobil došlo je do verbalne rasprave između okrivljenog i oštećenog, pa je oštećeni tri puta ošamario okrivljenog koji je desnom rukom iz pojasa izvadio nož i oštećenom zadao jedan ubod u predelu vitalnih delova tela – stomaka, nanevši mu tešku telesnu povredu opasnu po život, u vidu ubodine, u želudačnom predelu stomaka, krvnog izliva u trbušnoj duplji, rascepa velike trbušne kecelje i rascepa četvrtog segmenta desnog režnja jetre, ali smrtna posledica nije nastupila usled blagovremeno pružene lekarske intervencije, nakon čega je okrivljeni napustio lice mesta i peške se udaljio u pravcu ... a nož sakrio pored stuba zaštitne ograde 500 metara od lica mesta, postupajući u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno i sa umišljajem, svestan da je njegovo delo zabranjeno.

Apelacioni sud u Kragujevcu je opisane radnje okrivljenog pravno kvalifikovao kao krivično delo ubistvo u pokušaju u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 113. u vezi člana 30. i člana 19. stav 3. KZ, i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

Vrhovni kasacioni sud nalazi, a nasuprot navodima zahteva branioca okrivljenog, da iz činjeničnog opisa radnje izvršenja datog u izreci drugostepene presude i izvedenih dokaza, proizlazi da je umišljaj okrivljenog bio usmeren na lišenje života oštećenog na šta ukazuju kako lokacija zadatog uboda nožem dužine sečiva 16 cm – stomak kao vitalni deo tela oštećenog, tako i činjenica da je ubod nanet dejstvom sile srednjeg do jakog intenziteta.

Prema nalazu i mišljenju veštaka sudske medicine doktora Miloša Todorovića, okrivljeni je oštećenom naneo tešku telesnu povredu opasnu po život, opisanu u izreci drugostepene presude, a smrtna posledica nije nastupila usled blagovremeno pružene lekarske intervencije. Prema nalazu i mišljenju komisije veštaka psihijatrijske struke, okrivljeni je u vreme izvršenja dela bio u afektu straha umerenog intenziteta, zbog čega su njegova sposobnost shvatanja značaja dela i mogućnost upravljanja svojim postupcima bili smanjeni, ali ne bitno, iz čega proizlazi da je okrivljeni bio svestan da ubadanje oštećenog nožem silom srednjeg do jakog intenziteta u vitalni deo tela – stomak može dovesti do smrtnog ishoda.

Sve navedene okolnosti upućuju na zaključak da je umišljaj okrivljenog bio usmeren na lišenje života oštećenog, a ne na nanošenje telesne povrede.

Iz iznetih razloga, po nalaženju ovog suda, u radnjama okrivljenog Tomislava Maksovića, stiču se sva objektivna i subjektivna zakonska obeležja krivičnog dela ubistvo u pokušaju u prekoračenju granica nužne odbrane iz člana 113. u vezi člana 30. i člana 19. stav 3. KZ, za koje je okrivljeni oglašen krivim i osuđen pobijanom drugostepenom presudom, zbog čega su ocenjeni kao neosnovani navodi zahteva branioca okrivljenog da je drugostepeni sud primenio zakon koji se ne može primeniti i time učinio povredu zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP.

Ostalim navodima zahteva, kojima se ukazuje da je okrivljeni pokušao da napusti lice mesta, u čemu je bio sprečen od strane oštećenog, kao i da se od napada okrivljenog odbrani rukama, i polemiše sa zaključkom suda, da je okrivljeni postupao u prekoračenju granica nužne odbrane ističući da je u konkretnom slučaju trebalo promeniti institut nužne odbrane, po oceni ovoga suda, branilac okrivljenog ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u pravnosnažnoj presudi, odnosno na povredu zakona iz člana 440. ZKP.

Kako članom 485. stav 4. ZKP, koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni odnosno njegov branilac, shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka, zbog povrede zakona iz člana 440. ZKP, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog Tomislava Maksovića u ovom delu ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. i člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar – savetnik,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Predsednik veća - sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Bata Cvetković,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić