Kzz 676/2025 2.4.1.21.1.2.2.10; 2.4.1.21.2.3.11

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 676/2025
27.05.2025. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Bojane Paunović i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Marka Rakonjca, zbog krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica iz člana 234. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, advokata Dejana Dobrosavljevića, podnetom protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-839/24 od 10.01.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 27.05.2025. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Marka Rakonjca, advokata Dejana Dobrosavljevića, podnet protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-839/24 od 10.01.2025. godine u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 10) u vezi člana 453. Zakonika o krivičnom postupku, dok se u preostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Kragujevcu Kv-121/24 od 16.09.2024. godine, u prvom stavu izreke, usvojen je zahtev branioca osuđenog Marka Rakonjca, advokata Dejana Dobrosavljevića i dozvoljeno je ponavljanje krivičnog postupka okončanog presudom Višeg suda u Kragujevcu Kv-3/20 od 27.05.2020. godine, koja je postala pravnosnažna 13.07.2020. godine, a kojom je okrivljeni osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 9 godina i 2 meseca. Drugim stavom izreke ove presude, odbijen je kao neosnovan zahtev javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Kragujevcu za izricanje jedinstvene kazne osuđenom Marku Rakonjcu iz Kragujevca, odnosno da se preinače u pogledu odluke o kazni pravnosnažne presude i to Višeg suda u Kragujevcu Kv-192/19 od 26.11.2019. godine, kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 meseci zbog krivičnog dela zloupotreba položaja iz člana 234. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, Osnovnog suda u Kraljevu K-203/18 od 19.03.2019. godine, koja je pravnosnažna dana 19.03.2019. godine i kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine u prostorijama u kojima stanuje bez primene mere elektronskog nadzora i na novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara, a zbog produženog krivičnog dela prevara u saizvršilaštvu iz člana 208. stav 1. Krivičnog zakonika u vezi člana 61. i člana 33. Krivičnog zakonika, Osnovnog suda u Raškoj K-12/18 od 18.03.2019. godine, koja je pravnosnažna dana 16.08.2019. godine i kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine na novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara zbog krivičnog dela prevara u saizvršilaštvu iz člana 208. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika i Višeg suda u Kraljevu – Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Spk- Po4-16/19 od 09.04.2019. godine, koja je pravnosnažna dana 15.08.2019. godine, kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 meseci u prostorijama u kojima stanuje uz primenu mere elektronskog nadzora, zbog krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu iz člana 227. stav 2. u vezi stava 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-839/24 od 10.01.2025. godine, delimično je usvojena žalba javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Kragujevcu, pa je presuda Višeg suda u Kragujevcu Kv-121/24 od 16.09.2024. godine preinačena u stavu drugom izreke, tako da glasi: Apelacioni sud u Kragujevcu delimično stavlja van snage presudu Višeg suda u Kragujevcu Kv-3/20 od 27.05.2020. godine, pa okrivljenom Marko Rakonjcu uzima kao utvrđene kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 meseci na koju je osuđen pravnosnažnom presudom Višeg suda u Kragujevcu Kv- 192/19 od 26.11.2019. godine, kaznu zatvora u trajanju od 1 godine na koju je osuđen pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Raškoj K-12/18 od 18.03.2019. godine i kaznu zatvora u trajanju od 10 meseci za koju je određeno da će je izdržati u prostorijama u kojima stanuje uz primenu elektronskog nadzora, na koju je osuđen pravnosnažnom presudom Višeg suda u Kraljevu – Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Spk-Po4-16/19 od 09.04.2019. godine, pa je na osnovu člana 556. stav 1. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku i člana 62. stav 1. Krivičnog zakonika osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 godina i 2 meseca, u koju se uračunava vreme provedeno u pritvoru na izdržavanju kazne zatvora po navedenim presudama. Stavom drugim izreke presude, žalba javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Kragujevcu je u odnosu na stav prvi izreke prvostepene presude odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda je u stavu prvom izreke potvrđena.

Protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-839/24 od 10.01.2025. godine zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog, advokat Dejan Dobrosavljević, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji kao osnovan podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijanu presudu preinači i potvrdi presudu Višeg suda u Kragujevcu Kv. br. 121/24 od 16.09.2024. godine.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu shodno članu 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), pa je na sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažnu presudu protiv koje je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te nakon ocene navoda iznetih u zahtevu našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je neosnovan u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 10) u vezi člana 453. ZKP, dok je u preostalom delu nedozvoljen.

U podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac navodi da je pobijanom presudom Apelacionog suda u Kragujevcu učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 10) u vezi člana 453. ZKP, i to na taj način što je Apelacioni sud u Kragujevcu izašao iz predloga navedenih u žalbi tužioca, koja je podneta protiv prvostepene presude, te prekršio odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje odstupaju od načelnog zakonskog limitiranja ispitivanja presude od strane drugostepenog suda.

Ovakve navode branioca okrivljenog Vrhovni sud je ocenio kao neosnovane.

Odredbom člana 453. ZKP propisano je da ako je žalba izjavljena samo u korist okrivljenog, presuda se ne sme izmeniti na njegovu štetu u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog dela i krivične sankcije.

Iz spisa predmeta proizlazi, da nakon što je doneta prvostepena presuda Višeg suda u Kragujevcu, kojom je okrivljeni oglašen krivim, odnosno gde je dozvoljeno ponavljanje postupka i izvršeno spajanje kazni izrečenih u četiri pravnosnažne presude, kojim mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 9 godina i 2 meseca, žalbu protiv prvostepene presude izjavio je Viši javni tužilac u Kragujevcu. Samim tim, nije ispunjen uslov propisan odredbom člana 453. ZKP, jer žalba nije izjavljena samo u korist okrivljenog, pa iz tog razloga nije moguće ispitivanje i dovođenje u pitanje učinjene povrede iz člana 453. ZKP, pa je Vrhovni sud suprotne navode branioca, ocenio kao neosnovane.

U preostalom delu podnetog zahteva za zaštitu zakonitosti branilac navodi da je pobijanom presudom učinjena povreda zakona iz člana 451. ZKP, jer sud nije smeo da zanemari osnove po kojima se presuda pobija i deo koji je žalbom pobijan, te ukazuje da je drugostepeni sud prilikom donošenja odluke izašao iz okvira činjeničnog i pravnog osnova istaknutog u žalbi javnog tužioca, na taj način što je prvostepenu presudu preinačio iz potpuno drugih razloga od onih na koje je javni tužilac ukazivao u izjavljenoj žalbi.

Kako članom 485. stav 4. ZKP koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni odnosno njegov branilac shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka, zbog povrede zakona iz člana 451. ZKP, to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u ovom delu ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 491. stav 1. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               Miroljub Tomić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković