Kzz 690/2025 2.4.1.21.2.3.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 690/2025
28.05.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Slobodana Velisavljevića i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Snežanom Medenicom, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog – advokata Vesne Filipović, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Šapcu Kti br.55/23 od 06.09.2024. godine i Višeg suda u Šapcu Kv br.331/24 od 18.02.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 28. maja 2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA – advokata Vesne Filipović, podnet protiv pravnosnažnih rešenja javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Šapcu Kti br.55/23 od 06.09.2024. godine i Višeg suda u Šapcu Kv br.331/24 od 18.02.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Šapcu Kti br.55/23 od 06.09.2024. godine advokatu Vesni Filipović dosuđen je iznos od 783.631,00 dinara na ime nagrade kao postavljenom braniocu po službenoj dužnosti okrivljenog AA tokom trajanja istražnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage VJT Šabac Kti br.55/23 od 15.09.2023. godine, i istovremeno je određeno da se ovaj iznos navedenom advokatu ima isplatiti iz budžetskih sredstava Višeg javnog tužilaštva u Šapcu u roku od 60 dana od dana pravnosnažnosti rešenja. Istim rešenjem, zahtev branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA – advokata Vesne Filipović od dosuđenog pa do traženog iznosa od 1.790.891,45 dinara, odbijen je kao neosnovan.

Rešenjem Višeg suda u Šapcu Kv br.331/24 od 18.02.2025. godine preinačeno je rešenje javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Šapcu Kti br.55/23 od 06.09.2024. godine, tako što je utvrđeno da nagrada i nužni izdaci branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA – advokata Vesne Filipović za radnje preduzete u toku istražnog postupka pred Višim javnim tužilaštvom u Šapcu Kti iznose 836.506,00 dinara, te određeno da se ovaj iznos advokatu ima ima isplatiti iz budžetskih sredstava Višeg javnog tužilaštva u Šapcu, u roku od 60 dana od dana donošenja tog rešenja, dok je preko dosuđenog, a do traženog iznosa od 1.790.891,45 dinara, zahtev branioca okrivljenog odbijen kao neosnovan.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA – advokat Vesna Filipović, zbog povrede zakona iz člana 441. stav 4. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev i preinači pobijana rešenja tako što će braniocu okrivljenog priznati troškove na ime sastava žalbe i troškove na ime sastava zahteva za zaštitu zakonitosti, ili da pobijana rešenja ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud je u sednici veća, održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.

Odredbom člana 482 stav 1. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.

Odredbom člana 483. stav 1. ZKP propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Vrhovni javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac, a odredbom stava 3. istog člana propisano je da okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti isključivo preko branioca.

Odredbom člana 71. tačka 5) ZKP propisano je da branilac ima pravo da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni. To znači da su prava branioca ograničena pravima koja u postupku ima okrivljeni, iz čega sledi da je branilac ovlašćen da procesne radnje, dakle i podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti kao vanrednog pravnog leka, preduzima isključivo u korist okrivljenog.

Kako iz navoda zahteva proizlazi da je branilac okrivljenog zahtev za zaštitu zakonitosti podneo u pogledu sopstvene nagrade i troškova koje je imao kao advokat, odnosno isključivo u svoje ime i za svoj račun, a ne u ime i u korist okrivljenog, na šta u smislu citiranih zakonskih odredbi nije ovlašćen, to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog odbacio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 483. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Predsednik veća-sudija

Snežana Medenica, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Milena Rašić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković