Kzz 776/2017 odbačaj

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 776/2017
12.09.2017. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zorana Tatalovića, predsednika veća, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Jelenom Petković-Milojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog produženog krivičnog dela poreska utaja iz člana 229. stav 2. u vezi stava 1. i člana 61. stav 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Jelene Fakić, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Pazaru K 924/12 od 07.10.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1694/16 od 21.02.2017. godine, u sednici veća održanoj dana 12.09.2017. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Jelene Fakić, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Novom Pazaru K 924/12 od 07.10.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1694/16 od 21.02.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Novom Pazaru K 924/12 od 07.10.2016. godine, okrivljeni AA oglašen je krivim zbog produženog krivičnog dela poreska utaja iz člana 229. stav 2. u vezi stava 1. i člana 61. stav 1. KZ za koje mu je izrečena uslovna osuda tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci i istovremeno određeno da se ovako utvrđena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo i osuđen je na novčanu kaznu u određenom iznosu od 100.000,00 dinara koju je dužan da plati u roku od tri meseca od dana pravnosnažnosti presude, a ukoliko okrivljeni ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku sud će istu zameniti kaznom zatvora i to tako što će za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. Istom presudom okrivljeni je obavezan da u korist budžetskih sredstava suda na ime paušala plati iznos od 5.000,00 dinara, na ime troškova krivičnog postupka iznos od 37.943,40 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 1694/16 od 21.02.2017. godine, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA i presuda Osnovnog suda u Novom Pazaru K 924/12 od 07.10.2016. godine je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podnela je branilac okrivljenog AA, advokat Jelena Fakić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) u vezi člana 439. tač. 1), 2) i 3) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje i da ovaj sud, shodno odredbi člana 488. stav 3. ZKP odredi da se izvršenje pravnosnažne presude odloži.

Nakon što je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP dostavio Republičkom javnom tužiocu, Vrhovni kasacioni sud je održao sednicu veća u smislu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Jelene Fakić, je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. ZKP propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane ovlašćenih lica za podnošenje zahteva (član 483. stav 1. ZKP), pa je između ostalih, u članu 485. stav 1. tačka 1) ZKP kao razlog predviđena povreda zakona.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP propisano je da okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog taksativno nabrojanih povreda tog zakonika, učinjenih u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim sudom.

Shodno navedenoj odredbi člana 485. stav 4. ZKP pravo okrivljenog za podnošenje zahteva, preko svog branioca, zbog povrede zakona je, po stavu Vrhovnog kasacionog suda, ograničeno na povrede koje su taksativno navedene u stavu 4. člana 485. ZKP. Dakle, okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povreda tog zakonika, propisanih u članu 74, članu 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tačka 1), članu 439. tač. 1) do 3) i članu 441. st. 3. i 4. ZKP, učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom.

U konkretnom slučaju branilac okrivljenog u zahtevu kao razlog podnošenja istoga samo je formalno označila da je navedenim pravnosnažnim presudama učinjena povreda zakona iz člana 439. tač. 1), 2) i 3) ZKP, zbog kojih povreda zakona je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, preko branioca, pri čemu nije ukazala zbog čega smatra da je krivični zakon povređen u pitanju da li je delo za koje se okrivljeni goni krivično delo (tačka 1), da li je u pogledu krivičnog dela koje je predmet optužbe primenjen zakon (tačka 3) koji se ne može primeniti (tačka 2) odnosno da li je odlukom o krivičnoj sankciji povređen zakon, dok je u obrazloženju zahteva navela da izvedeni dokazi ne pružaju osnov za zaključak da je okrivljeni izvršio krivično delo u pitanju na način predstavljen izrekom pravnosnažne presude, ukazivanjem da se postojanje poslovne saradnje između firme okrivljenog i preduzeća ''BB'' utvrđuje i na osnovu kartica prometa i uplata preko poslovnih računa, kao i da nižestepeni sudovi u obrazloženjima pobijanih presuda nisu dali nikakve razloge o tome da je okrivljeni sa direktnim umišljajem izbegavao plaćanje poreza na prihod od kapitala u predmetnom periodu.

Po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, iznetim navodima zahteva u suštini se osporava činjenično stanje utvrđeno prvostepenom, a potvrđeno drugostepenom presudom u pogledu učešća ovog okrivljenog u pogledu izvršenja krivičnog dela u pitanju.

Međutim, kako citiranom odredbom člana 485. stav 4. ZKP koja propisuje razloge zbog kojih okrivljeni preko svog branioca shodno ograničenju njegovih prava pravima koji u postupku ima okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka po osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravnosnažnoj presudi, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Jelene Fakić, ocenio nedozvoljenim.

Sa iznetih razloga, a na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                             Predsednik veća-sudija

Jelena Petković-Milojković,s.r.                                                                                    Zoran Tatalović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić