Kzz 873/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 873/2015
08.10.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Gorana Čavline, Dragana Aćimovića i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Z.K., zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Z.K., advokata M.D.P., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu K 896/13 od 10.03.2015. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž1 340/15 od 03.07.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 08.10.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Z.K., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu K 896/13 od 10.03.2015. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž1 340/15 od 03.07.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Aranđelovcu K 896/13 od 10.03.2015. godine, okrivljeni Z.K., oglašen je krivim zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, pa mu je izrečena uslovna osuda, tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam meseci i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni za vreme od dve godine po pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo. Okrivljenom je izrečena mera bezbednosti zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od devet meseci, računajući od dana pravnosnažnosti presude. Oštećena D.R., radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena je parnični postupak. Okrivljeni je obavezan da plati sudu na ime troškova paušala iznos od 2.000,00 dinara i na ime troškova krivičnog postupka isplaćenih iz budžetskih sredstava suda iznos od 35.485,00 dinara u roku od osam dana po pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Rešenjem Višeg suda u Kragujevcu Kž1 340/15 od 03.07.2015. godine odbijena su kao neosnovane žalbe Osnovnog javnog tužioca u Aranđelovcu, okrivljenog Z.K. i njegovog branioca, a prvostepena presuda je potvrđena.

Branilac okrivljenog Z.K., advokat M.D.P., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog povrede Krivičnog zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) u vezi člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i pobijane presude ukine a predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak ili da navedene presude preinači tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe kao i da se okrivljenom na osnovu člana 488. stav 3. ZKP, odloži odnosno prekine izvršenje pravnosnažne presude.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. stav 1. ZKP, propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane lica ovlašćenih za podnošenje zahteva pa je između ostalih u članu 485. stav 1. tačka 1) ZKP, kao razlog predviđena povreda zakona.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP, ograničeni su razlozi zbog kojih okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pa sledstveno tome okrivljeni na osnovu člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 4. ZKP, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti samo zbog povrede tog Zakonika, propisanih u članu 74, članu 438. stav 1) tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), članu 439. tačka 1) do 3) i članu 441. stav 3. i 4. učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom. Imajući u vidu da su prava branioca okrivljenog ograničena pravima koja u postupku ima sam okrivljeni u smislu člana 71. tačka 5) ZKP, branilac okrivljenog zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti isključivo iz razloga propisanih članom 485. stav 4. ZKP.

Branilac okrivljenog Z.K., u zahtevu za zaštitu zakonitosti kao razlog podnošenja zahteva navodi povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, istovremeno navodeći da su prvostepeni i drugostepeni sud na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primenili zakon, što bi predstavljalo povredu Krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, koje povrede krivičnog zakona su dozvoljeni razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane okrivljenog u smislu člana 485. stav 4. ZKP.

Međutim, branilac okrivljenog je obrazlažući navedene povrede krivičnog zakona u zahtevu naveo da se iz nalaza i mišljenja veštaka saobraćajne struke i ostalih izvedenih dokaza ne može zaključiti da je okrivljeni napravio propuste u saobraćaju, zbog čega ga je trebalo osloboditi od optužbe, imajući u vidu da nije učinio navedeno krivično delo, odnosno nije se nepropisno kretao tj. preticao suprotno članu 55. stav 6. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, jer za to nema dokaza, kojim navodima, po oceni ovog suda, branilac okrivljenog pravnosnažnu presudu u suštini pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što članom 485. stav 4. ZKP, nije propisano kao razlog zbog kojeg okrivljeni može podneti ovaj vanredni pravni lek.

Pored toga, u zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog ukazuje i to da je prvostepeni sud povredio odredbe krivičnog postupka time što u presudi nije naveo razloge zbog kojih nije uvažio predlog branioca okrivljenog da se obavi novo saobraćajno tehničko veštačenje što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, koja takođe članom 485. stav 4. ZKP, nije propisana kao razlog zbog kojeg okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti.

Stoga je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ocenjen kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar – savetnik                                                                                             Predsednik veća - sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                                            Janko Lazarević,s.r.