Kzz 925/2019 nezakoniti dokazi

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 925/2019
26.09.2019. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Radoslava Petrovića, Miroljuba Tomića i Jasmine Vasović, članova veća, sa savetnikom Irinom Ristić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog produženog krivičnog dela pronevera iz člana 364. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika u vezi člana 61. stav 5. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Vesne Maksimović, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Boru 2K-206/18 od 11.12.2018.godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 151/19 od 25.04.2019.godine, u sednici veća održanoj dana 26.09.2019. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Vesne Maksimović, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Boru 2K-206/18 od 11.12.2018.godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 151/19 od 25.04.2019.godine u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok se zahtev za zaštitu zakonitosti u preostalom delu odbacuje kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Boru 2K-206/18 od 11.12.2018.godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog produženog krivičnog dela pronevera iz člana 364. stav 2. u vezi stava 1. KZ u vezi člana 61. stav 5. u vezi stava 1. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, koja kazna mu se računa od dana stupanja na izdržavanje iste, a ima se izvršiti na taj način što okrivljeni ne sme napustiti prostorije u kojima stanuje i bez primene elektronskog nadzora, s tim da ukoliko okrivljeni jednom u trajanju od 12 časova ili dva puta u trajanju do 6 časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, odrediće se da ostatak kazne izdržava u zatvoru. Navedenom presudom odlučeno je i o troškovima krivičnog postupka, kako je to bliže opredeljeno u izreci. Oštećeni je radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 151/19 od 25.04.2019.godine, delimično su usvojene žalbe okrivljenog AA i njegovog branioca i preinačena presuda Osnovnog suda u Boru 2K-206/18 od 11.12.2018.godine, tako da je okrivljeni AA oglašen krivim zbog produženog krivičnog dela pronevera iz člana 364. stav 2. u vezi stava 1. u vezi člana 61. stav 5. u vezi stava 1. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 meseci i istovremeno određeno da će okrivljeni kaznu izdržavati u prostorijama u kojima stanuje bez primene mere elektronskog nadzora, s tim što će sud, ukoliko okrivljeni jednom u trajanju od 12 časova ili dva puta u trajanju do 6 časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, odrediti da ostatak kazne izdrži u zatvoru, dok su u preostalom delu žalbe okrivljenog i njegovog branioca odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena. Takođe je odlučeno da troškovi krivičnog postupka nastali pred Apelacionim sudom u Nišu padaju na teret okrivljenog AA, o čijoj će visini sud odlučiti posebnim rešenjem.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, branilac okrivljenog AA, advokat Vesna Maksimović blagovremeno je podnela zahtev za zaštitu zakonitosti u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) u vezi člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud ukine pobijane presude i predmet vrati Osnovnom sudu u Boru na ponovno odlučivanje, ali drugom veću.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku i, u sednici veća, koju je održao bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta, sa odlukama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, a ovo iz sledećih razloga:

Branilac okrivljenog AA u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kome se po odredbama ZKP ne mogu zasnivati i to na nalazu i mišljenju veštaka Nataše Dabetić-Kirst, obzirom da je veštačenje potpisa okrivljenog AA izvršeno od strane lica koje nije veštak sa liste sudskih veštaka za oblast grafoskopskog veštačenja, te da u krivičnom postupku veštačenje mora vršiti samo veštak sa liste stalnih sudskih veštaka, a ne ustanova, odnosno radnik te ustanove, zbog čega pravnosnažne presude pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, izneti navodi branioca okrivljenog ne mogu se prihvatiti kao osnovani.

Naime, odredbom člana 114. stav 4. ZKP predviđeno je da ako za određenu vrstu veštačenja postoji stručna ustanova ili se veštačenje može obaviti u okviru državnog organa, takva veštačenja naročito ako su složenija, po pravilu, će se poveriti takvoj ustanovi ili organu, koji će potom odrediti jednog ili više stručnjaka za davanje nalaza i mišljenja.

Shodno iznetom, ne postoji zakonska obaveza poveravanja veštačenja najpre veštacima sa spiska stalnih sudskih veštaka, već se veštačenje može obaviti i u okviru državnog organa ili ustanove, a jedini uslov je da je taj organ stručan za tu vrstu veštačenja. Imajući u vidu navedeno, kao i da se odredba člana 114. stav 3. ZKP, (na koju povredu u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje, ali ne numeriše, branilac okrivljenog), odnosi na situaciju poveravanja veštačenja fizičkom licu, a ne državnom organu, odnosno ustanovi, što je ovde slučaj, to su neosnovani navodi branioca okrivljenog da je u konkretnom slučaju izostala primena napred navedenog člana ZKP.

Takođe odredbom člana 10. stav 1. Zakona o sudskim veštacima („Službeni glasnik RS“ broj 44 od 30.06.2010. godine), predviđeno je da pored fizičkih i pravnih lica veštačenje mogu obavljati i državni organi u okviru kojih se može obaviti veštačenje, kao i naučne i stručne ustanove (fakulteti, instituti, zavodi i slično), a odredbom stava 2. istog člana je propisano da organi i ustanove iz stava 1. ovog člana određuju jednog ili više stručnjaka odgovarajuće specijalnosti koji će obavljati veštačenje ili obrazuju komisije sastavljene od naučnih ili stručnih radnika koji su kod njih zaposleni.

Imajući u vidu citirane odredbe člana 10. Zakona o sudskim veštacima, te činjenicu da je Nataša Dabetić-Kirs radnik Nacionalno-kriminalističkotehničkog centra, koja je u smislu člana 114. stav 4. ZKP obavila veštačenje i dostavila pisani nalaz i mišljenje, u konkretnom slučaju postupala je upravo kao veštak koji je ovlašćen od strane ustanove - Nacionalno-kriminalističkotehničkog centra, shodno Zakonu o sudskim veštacima, a koji ne moraju biti upisani u registar veštaka.

S toga se neosnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, ukazuje da je donošenjem pobijanih pravnosnažnih presuda učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP.

U preostalom delu zahteva za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog AA ukazuje da ni u prvostepenom ni u drugostepenom postupku nije tačno utvrđeno činjenično stanje, da nisu saslušani svi svedoci koji su morali biti saslušani, da nije isključen dokaz koji je morao biti isključen zbog načina na koji je izveden, da nije utvrđena namera okrivljenog AA da na opisani način sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist ... čime u suštini ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno povredu zakona iz člana 440. ZKP, a koja povreda u smislu odredbe člana 485. stav 4.ZKP ne predstavlja zakonom dozvoljen razlog zbog kojeg okrivljeni, preko branioca, može podneti ovaj vanredni pravni lek, zbog čega je u napred navedenom delu podneti zahtev ocenjen kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca AA, advokata Vesne Maksimović odbio kao neosnovan na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, a u preostalom delu odbacio kao nedozvoljen na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, te je odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                 Predsednik veća-sudija

Irina Ristić,s.r.                                                                                                         Bata Cvetković,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić