Kzz 95/2014

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 95/2014
25.02.2014. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Nate Mesarović, Gorana Čavline i Sonje Pavlović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Natašom Banjac, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenih G.B. i S.N., zbog krivičnog dela nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz.br. 1122/13 od 04.02.2014. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Nišu 13 Kž1 br. 1085/13 od 07.10.2013. godine, u sednici veća održanoj dana 25.02.2014. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

USVAJA SE zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz.br. 1122/13 od 04.02.2014. godine, kao osnovan, pa se PREINAČUJU pravnosnažne presude Osnovnog suda u Nišu 8 K br. 98/10 od 11.10.2012. godine i Apelacionog suda u Nišu 13 Kž1 br. 1085/13 od 07.10.2013. godine, u odnosu na okrivljene G.B. i S.N. u pogledu primene krivičnog zakona za krivično delo nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika, a u odnosu na okrivljenog S.N. i u pogledu odluke o krivičnoj sankciji za krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 248. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srbije, tako što Vrhovni kasacioni sud:

- okrivljene G.B. i S.N., na osnovu odredbe člana 423. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku

OSLOBAĐA OD OPTUŽBE

da su: novembra i decembra 2003. godine i januara 2004. godine, kao odgovorna lica u

preduzeću a.d. P N, G.B.- generalni direktor i S.N.- šef proizvodnje, očigledno nesavesno postupali na taj način što je B. naložio N. bez znanja i saglasnosti tehničkog direktora-tehnologa, da prilikom proizvodnje piva upotrebi hmelj bez propisane deklaracije i analize kvaliteta sa veoma malim sadržajem alfa kiselina od svega 0,16%, a zatim je N. iako je znao o kakvom se hmelju radi naložio da se proizvede pivo, te je isto proizvedeno u količini od 28.043 hektolitara piva ..., koje je kasnije od strane sanitarnog inspektora Ministarstva zadravlja RS sektora za sanitarni nadzor-odeljenje u Nišu, rešenjem br. 530-53-00090-1/2004-04 od 06.02.2004. godine, kao i dopunskim rešenjem br. 530-53-00090-2/2004-04 od 21.04.2004. godine naloženo da se uništi zbog higijenske i zdravstvene neispravnosti, čime je nastala šteta za preduzeće a.d. P. N, u ukupnom iznosu od 116.137.000,00 dinara iako su bili svesni da ovakvim svojim postupanjem mogu naneti štetu a.d. P. N, a u odnosu na nastalu posledicu uništenja piva i sirovina olako držali da do takve posledice neće doći ili da će je moći sprečiti.

- čime bi učinili krivično delo nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika, kao saizvršioci, u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika.

- okrivljenom S.N., za izvršeno krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 248. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srbije, za koje je oglašen krivim izrekom pod II presude Osnovnog suda u Nišu 8 K br. 98/10 od 11.10.2012. godine, primenom čl. 65. i 66. Krivičnog zakonika, IZRIČE uslovnu osudu tako što mu zadržava kao utvrđenu tom presudom kaznu zatvora u trajanju od 3-tri meseca i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vreme od 2-dve godine ne učini novo krivično delo, s tim da se u slučaju opozivanja uslovne osude okrivljenom u utvrđenu kaznu zatvora ima uračunati vreme provedeno u pritvoru u trajanju od 48 sati, od 06.05.2004. godine do 08.05.2004. godine.

Troškovi krivičnog postupka u odnosu na okrivljenog G.B. u celosti, a u odnosu na okr. S.N. troškovi nastali u vezi sa krivičnim postupkom za krivično delo iz člana 234. stav 2. u vezi stava 1. KZ padaju na teret budžetskih sredstava, u smislu člana 265. stav 1. ZKP.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Nišu 8 K br. 98/10 od 11.10.2012. godine, okrivljeni G.B. i S.N. oglašeni su krivim, izrekom pod I, kao saizvršioci za krivično delo nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika (KZ) za koje delo su im utvrđene kazne zatvora u trajanju od po 6 meseci, a okr. S.N., izrekom pod II, oglašen je krivim i za krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 248. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srbije (KZ RS), za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 meseca, pa su im izrečene uslovne osude tako što je okr. G.B. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6-šest meseci, a okr. S.N. jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 8-osam meseci i istovremeno određeno da se ove kazne neće izvršiti ako okrivljeni u roku od 2-dve godine po pravnosnažnosti presude ne učine novo krivično delo, s tim da se u slučaju opozivanja uslovne osude okrivljenima ima uračunati vreme provedeno u pritvoru u trajanju od 48 sati, od 06.05.2004. godine do 08.05.2004. godine. Okrivljeni su obavezani na plaćanje sudu paušala u iznosu od po 5.000,00 dinara i troškova krivičnog postupka solidarno u iznosu od 40.500,00 dinara, kao i oštećenom na ime nagrade i nužnih izdataka punomoćnika u iznosu od 156.000,00 dinara, sve u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude, dok je oštećeni a.d. P. N. za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu.

Apelacioni sud u Nišu, presudom 13 Kž1 br. 1085/13 od 07.10.2013. godine, odbio je kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenih G.B. i S.N. i presudu Osnovnog suda u Nišu 8 K br. 98/10 od 11.10.2012. godine, potvrdio.

Republički javni tužilac podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti Ktz.br.1122/13 od 04.02.2014. godine, zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP na štetu okrivljenih, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i donese odluku kojom se pobijana presuda u odnosu na okrivljene G.B. i S.N. u delu kojim su oglašeni krivim i osuđeni za krivično delo nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ preinačava u presudu kojom se okrivljeni oslobađaju optužbe.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti braniocu okr. G.B., adv. Z.M. i braniocu okr. S.N., adv. L.P., shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni glasnik RS“ 72/11, 101/11, 121/12, 32/13 i 45/13) (u daljem tekstu: ZKP), pa je u sednici veća, koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branilaca okrivljenih smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnom presudom protiv koje je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti i nakon ocene navoda u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca je osnovan.

Osnovano Republički javni tužilac u zahtevu zaštitu zakonitosti ističe da je pobijanom drugostepenom presudom Apelacionog suda u Nišu učinjena povreda krivičnog zakona na štetu okrivljenih G.B. i S.N., iz člana 439. tačka 1) ZKP, po pitanju da li je delo za koje su okrivljeni optuženi i označenim pravnosnažnim presudama oglašeni krivim ( iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ), krivično delo po zakonu.

Optužnim predlogom i istom saglasnom izrekom prvostepene presude (pod I), okrivljenima G.B. i S.N. stavljeno je na teret da su, kao odgovorna lica u preduzeću a.d. P. N., tamo bliže opisanim radnjama u vezi sa proizvodnjom piva od higijenski i zdravstveno neispravnih sirovina, a koje predstavljaju „očigledno nesavesno postupanje“ tom preduzeću iz nehata prouzrokovali štetu u iznosu od 116.137.000,00 dinara, koje radnje i posledica su obeležja krivičnog dela iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ („Službeni glasnik RS“ br. 85/05, 72/09 i 111/09), za koje su i oglašeni krivim prvostepenom presudom.

Donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika („Službeni glasnik RS“ br. 121/2012 od 24.12.2012. godine) kojim je, u članu 21, propisano da se naslov iznad člana 234. i član 234. menjaju, raniji naziv krivičnog dela iz člana 234. ZKP („Nesavestan rad u privrednom poslovanju“) promenjen je i sada glasi „Zloupotreba položaja odgovornog lica“, a prema izmenjenom tekstu ovog člana, navedeno krivično delo, u osnovnom obliku iz stava 1. čini odgovorno lice koje iskorišćavanjem svog položaja ili ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu protivpravnu imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku štetu, dok su kvalifikovani oblici ovog krivičnog dela iz stava 2. i 3. istog člana, određeni visinom imovinske koristi pribavljene delom iz stava 1, i to u iznosu preko 450.000,00 dinara (stav 2.) ili u iznosu preko 1.500.000,00 dinara (stav 3.). Odredbom člana 45. pomenutog Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, propisano je da odredba člana 21. istog Zakona stupa na snagu 15. aprila 2013. godine.

Upoređivanjem zakonskog opisa radnje izvršenja krivičnog dela nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. KZ pre navedenih izmena zakona, sa opisom radnje izvršenja krivičnog dela iz člana 234. KZ po novoj inkriminaciji kao krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica, jasno je da radnje izvršenja koje se sastoje u svesnom kršenju zakona, drugih propisa ili opštih akata o poslovanju ili očigledno nesavesnom poslovanju i posledice istih u smislu nehatnog prouzrokovanja štete privrednom subjektu, kao obeležja krivičnog dela nesavestan rad u privrednom poslovanju, više ne postoje, da su te radnje izbrisane i nisu inkorporirane u novoj inkriminaciji člana 234. KZ, odnosno da je prestankom važenja odredaba koje su sadržane u članu 234. KZ do 15.04.2013. godine, izvršena dekriminalizacija krivičnog dela nesavestan rad u privrednom poslovanju.

Kako je pobijana drugostepena presuda Apelacionog suda u Nišu, kojom je prvostepena presuda potvrđena i u odnosu na krivično delo nesavestan rad u privrednom poslovanju iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ, donesena nakon stupanja na snagu izmena krivičnog zakonika usled kojih je to krivično delo prestalo da postoji i kada je po pravilnoj primeni krivičnog zakona (član 423. tačka 1. ZKP) mogla biti donesena samo oslobađajuća presuda za to delo, to je drugostepenom presudom učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1. ZKP, na štetu okrivljenih, iako drugostepeni sud nije bio ovlašćen da interveniše u tom pravcu, budući da podnetim žalbama nije ukazivano na ovu povredu zakona (član 451. ZKP).

Shodno navedenom, Vrhovni kasacioni sud je ocenio kao osnovane navode i predlog zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca za donošenje oslobađajuće presude u odnosu na okrivljene G.B. i S.N. za navedeno krivično delo.

Donošenjem ove odluke, utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 8 meseci iz uslovne osude izrečene okr. S.N., za krivično delo iz člana 234. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ i krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 248. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS, prestala je da postoji, pa je Vrhovni kasacioni sud ovom okrivljenom, za krivično delo iz člana 248. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS izrekao uslovnu osudu kojom je zadržao kao pravilno utvrđenu, prvostepenom presudom, kaznu zatvora u trajanju od 3 meseca za to delo i istovremeno odredio da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vreme od 2 godine ne učini novo krivično delo, imajući u vidu olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenog utvrđene prvostepenom presudom (lične i porodične prilike, neosuđivanost) kao i stepen krivice okrivljenog i nalazeći da se ovako izrečenom uslovnom osudom može ostvariti svrha izricanja iste (član 64. stav 2. u vezi sa članom 4. stav 2. KZ).

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 490. i člana 492. stav 1. tačka 2. i 3. ZKP, odlučio kao u izreci ove presude (pod tačkom 1.), a u pogledu troškova krivičnog postupka u smislu člana 265. stav 1. ZKP, kako je navedeno u izreci presude, dok će o preostalim troškovima u odnosu na okr. S.N. odlučiti prvostepeni sud.

Zapisničar                                                                                                       Predsednik veća-sudija

Nataša Banjac,s.r.                                                                                         Janko Lazarević, s.r.