Kzz OK 28/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz OK 28/2015
21.09.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Gorana Čavline, Dragana Aćimovića i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Vesnom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Miloša Delibašića, zbog krivičnog dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela iz člana 346. stav 5. u vezi stava 2. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti okrivljenog Miloša Delibašića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Republičkog javnog tužioca Kt Pi broj 16/15 od 21.07.2015. godine i sudije za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu Kp pr Po1 broj 163/15 od 17.08.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 21.09.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog Miloša Delibašića podnet protiv pravnosnažnih rešenja Republičkog javnog tužioca Kt Pi broj 16/15 od 21.07.2015. godine i sudije za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu Kp pr Po1 163/15 od 17.08.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Republičkog javnog tužioca KtPi broj 16/15 od 21.07.2015. godine, odbijen je kao neosnovan deo prigovora zbog nepravilnosti u toku istrage koju vodi Tužilaštvo za organizovan kriminal u Beogradu u predmetu Kti br.13/13, označen u prigovoru kao situacija 1, 3 i 6, a istim rešenjem je odbačen kao nedozvoljen deo prigovora okrivljenog Miloša Delibašića zbog nepravilnosti u toku istrage koje vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu u predmetu Kti br.13/13, označen kao situacija 2,4,5. i situacija „The end“.

Rešenjem sudije za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu, Kp pr Po1 163/15 od 17.08.2015. godine, odbijena je kao neosnovana pritužba okrivljenog Miloša Delibašića izjavljena zbog nepravilnosti u toku istrage Tužilaštva za organizovani kriminal Kti br.13/13.

Protiv ovih rešenja okrivljeni Miloš Delibašić podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog povrede odredbe člana 438. stav 1. tačka 7) i člana 439. tačka 2) ZKP, bez konkretnog predloga u pogledu odluke Vrhovnog kasacionog suda o podnetom zahtevu.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. i 487. ZKP, održao sednicu veća, na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Odredbom člana 482. stav 1. ZKP, propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka, koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice ne može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.

Članom 483. stav 1. ZKP, propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac, a u stavu 3. istog člana predviđeno je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.

Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da je okrivljeni ovlašćen da podnese ovaj vanredni pravni lek, ali da to može učiniti isključivo preko branioca.

Imajući u vidu navedeno, te da je u konkretnom slučaju zahtev za zaštitu zakonitosti potpisao lično okrivljeni, a iz sadržine zahteva proizlazi da je okrivljeni sam pisao i podneo zahtev, na šta po zakonu nema ovlašćenje, to je Vrhovni kasacioni sud našao da je zahtev okrivljenog Miloša Delibašića, nedozvoljen.

Okolnost što se na zahtevu nalaze pečat i potpis branioca okrivljenog Miloša Delibašića, advokata V.Z., po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda ne ukazuje da je zahtev okrivljenog podnet preko branioca, s obzirom na to da zahtev za zaštitu zakonitosti treba da bude i sačinjen od strane branioca okrivljenog.

Ovo posebno kada se ima u vidu odredba člana 483. stav 3. ZKP, kojom je propisano da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca, čiji je smisao u tome da je potrebno da pred najvišim sudom u postupku u kojem se raspravlja o povredi zakona, okrivljeni bude zastupan od strane pravno kvalifikovanog lica, što podrazumeva i to da branilac okrivljenog sačini zahtev za zaštitu zakonitosti, pa Vrhovni kasacioni sud nalazi da je zahtev u konkretnom slučaju podnet od neovlašćenog lica, te je stoga ocenjen kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 30. stav 1. Zakona o uređenju sudova i člana 481. stav 1. tačka 2) u vezi člana 483. stav 3. ZKP, doneo odluku kao u izreci rešenja.

Zapisničar – savetnik                                                                                         Predsednik veća - sudija

Vesna Veselinović,s.r.                                                                                       Janko Lazarević,s.r.