Kzz OK 9/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz OK 9/2015
25.03.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Gorana Čavline, Dragana Aćimovića i Radoslava Petrovića, članova veća, sa savetnikom Ivanom Trkuljom Veselinović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Miodraga Salaia i dr, zbog krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica iz člana 234. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika u vezi člana 33. Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miodraga Salaia, advokata D.M., podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 od 22.01.2015. godine i Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 – Kv PO1 57/15 od 04.02.2015. godine, u sednici veća održanoj 25.03.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miodraga Salaia, advokata D.M., podnet protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 od 22.01.2015. godine i Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 – Kv PO1 57/15 od 04.02.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 od 22.01.2015. godine i to: stavom prvim izreke rešenja protiv okrivljenih Miroslava Bogićevića, Miodraga Salaia, a na osnovu člana 211. stav 1. tačka 1) ZKP je produžen pritvor koji će im po navedenom rešenju trajati najduže 30 dana i ima im se računati od 22.01.2015. godine do 21.02.2015. godine; stavom drugim izreke rešenja prema okrivljenoj Oliveri Đorđević ukinut je pritvor koji joj je određen rešenjem sudije za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu Kpp PO1 31/14 od 25.11.2014. godine i određeno je da se ista ima odmah pustiti na slobodu; stavom trećim izreke rešenja odbijen je kao neosnovan predlog Tužilaštva za organizovani kriminal za produženje pritvora protiv okrivljene Olivere Đorđević kao neosnovan; stavom četvrtim izreke odbijeni su kao neosnovani predlozi za ukidanje pritvora i određivanje blaže mere prema okrivljenom Miroslavu Bogićeviću, a koje predloge su podneli branioci okrivljenog Miroslava Bogićevića, advokat D.N. i advokat LJ.B.R.; stavom petim izreke rešenja odbijen je kao neosnovan predlog za zamenu mere pritvora merom jemstva prema okrivljenom Miodragu Salaiu, a koji predlog je podneo branilac okrivljenog advokat D.M.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu – Posebnog odeljenja Kpp PO1 31/14 – Kv PO1 57/15 od 04.02.2015. godine odbijene su kao neosnovane žalbe Tužilaštva za organizovani kriminal, branioca okrivljenog Miroslava Bogićevića, advokata B.P., advokata D.N., advokata G.P. i branioca okrivljenog Miodraga Salaia, advokata D.M., izjavljene protiv rešenja sudije za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu Kpp PO1 31/14 od 22.01.2015. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Miodraga Salaia, advokat D.M. zbog povrede zakona u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud ukine pobijana rešenja ili ih preinači tako što će ukinuti pritvor prema okrivljenom Miodragu Salaiu i zameniti ga nekom od predloženih blažih mera.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu u smislu člana 488. stav 1. ZKP i u sednici veća održanoj u smislu člana 488. stav 2. ZKP bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog Miodraga Salaia, razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Branilac okrivljenog Miodraga Salaia u zahtevu za zaštitu zakonitosti najpre navodi da je prvostepeni sud u pobijanom rešenju povredio pretpostavku nevinosti, jer kao razlog za određivanje pritvora na osnovu člana 211. stav 1. tačka 1) ZKP navodi da je okrivljeni Miodrag Salai u „bliskoj vezi“sa prvookrivljenim Miroslavom Bogićevićem i da oni imaju „odlučujuću ulogu u izvršenju krivičnog dela i pribavljanju velike imovinske koristi za Koncern F. MB u vlasništvu Miroslava Bogićevića“, te da bi deo te koristi mogao biti iskorišćen za bekstvo i skrivanje okrivljenog Miodraga Salaia, zbog čega je po oceni branioca pobijano prvostepeno rešenje doneto ne samo protivno odredbama ZKP već i Ustava Republike Srbije.

Iznetim navodima, po oceni ovog suda, branilac okrivljenog Miodraga Salaia ukazuje da je pobijanim prvostepenim rešenjem, u smislu člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, povređeno ljudsko pravo okrivljenog Miodraga Salaia zajemčeno članom 34. Ustava Republike Srbije, a kojim članom se jemči pravna sigurnost u kaznenom pravu i kojim je između ostalog propisano da se svako smatra nevinim za krivično delo dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom odlukom suda. Međutim, kako branilac okrivljenog uz zahtev nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da je okrivljenom povređeno i uskraćeno ljudsko pravo i sloboda zajemčeni članom 34. Ustava, to je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Miodraga Salaia u ovom delu odbačen u smislu člana 487. stav 1. tačka 3) ZKP, jer nema zakonom propisan sadržaj u smislu člana 484. ZKP.

Nadalje, branilac okrivljenog u zahtevu ističe i to da u pobijanim rešenjima, prilikom odlučivanja o pritvoru, nisu date ni obrazložene odlučne činjenice, odnosno da nikakvim dokazima nije argumentovana navodna bliska veza okrivljenih Salaia i Bogićevića, niti je objašnjeno šta se pod takvom vezom podrazumeva, kao ni kakva je i u čemu se sastoji odlučujuća uloga u izvršenju krivičnog dela, te da činjenice koje se navode u prvostepenom rešenju, a da je okrivljeni Miodrag Salai zatečen na aerodromu u nameri da napusti Republiku Srbiju su nesporne i same za sebe ne mogu predstavljati osnov za pritvor, već je sud, trebalo da sagleda i druge činjenice kao što su lični život, status okrivljenog i njegove imovinske prilike, a prilikom odlučivanja o pritvoru prema okrivljenom Miodragu Salaiu. Pored toga, branilac okrivljenog u zahtevu ističe i to da je okrivljeni Miodrag Salai skoro godinu dana imao saznanja da je njegov rad predmet provere od strane tužilaštva i policije, pa da je kod njega postojala bilo kakva namera da pokuša da izbegne krivični postupak on je mogao da iskoristi svako svoje poslovno putovanje u inostranstvo i da se ne vrati u Srbiju, pa sud nije ni pokušao da obrazloži koje su to nove okolnosti koje bi navele okrivljenog da ovog puta (24.11.2014. godine kada je zatečen na aerodromu u nameri da napusti Republiku Srbiju) ne postupi na isti način i ne vrati se u Beograd. Iznetim navodima, branilac okrivljenog Miodraga Salaia, po oceni ovog suda, u suštini osporava utvrđeno činjenično stanje, odnosno činjenične zaključke nižestepenih sudova u pogledu osnova za određivanje pritvora prema okrivljenom Miodragu Salaiu propisanog u članu 211. stav 1. tačka 1) ZKP, odnosno zaključak suda da sve okolnosti na strani okrivljenog Miodraga Salaia, a koje su detaljno navedene u osporenom prvostepenom rešenju, u međusobnoj vezi ukazuju da bi se okrivljeni Miodrag Salai ukoliko bi ostao na slobodi mogao kriti i dati u bekstvo.

Kako članom 485. stav 4. ZKP, koji propisuje razloge zbog kojih okrivljeni, odnosno njegov branilac, shodno ograničenju njegovih prava, pravima koja u postupku ima okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravnosnažnoj odluci, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog Miodraga Salaia u ovom delu odbacio kao nedozvoljen.

Iz navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ovog rešenja, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) ZKP u delu u kojem je zahtev branioca okrivljenog Miodraga Salaia odbacio jer nema zakonom propisan sadržaj i na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP u delu u kojem je zahtev odbacio kao nedozvoljen.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                              Predsednik veća-sudija

Ivana Trkulja Veselinović,s.r.                                                                                                        Janko Lazarević,s.r.