Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz Pr 27/2023
20.09.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Dubravke Damjanović, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u prekršajnom predmetu okrivljene AA, zbog prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7) Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva PTZ br.583/2023 od 04.08.2023. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Beogradu Pr.br. 9228/22 od 25.04.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 20.09.2023. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva PTZ br.583/2023 od 04.08.2023. godine, podnet protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Beogradu Pr.br. 9228/22 od 25.04.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prekršajnog suda u Beogradu Pr.br. 9228/22 od 25.04.2023. godine okrivljena AA oglašena je odgovornom zbog prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7) ZOBS-a i prekršaja iz člana 331. stav 1. tačka 5) ZOBS-a i osuđena na jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 55.000,00 dinara. Pored izrečene novčane kazne okrivljenoj je za učinjene prekršaje izrečeno jedinstvenih deset kaznenih poena i zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 30 dana. Okrivljena je obavezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka.
Protiv navedene pravnosnažne presude javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti PTZ br.583/2023 od 04.08.2023. godine, zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4) u vezi člana 234. stav 1. tačka 7) i člana 236. stav 1. tačka 2) i stava 2. Zakona o prekršajima, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji kao osnovan podneti zahtev, ukine pobijanu presudu i spise predmeta vrati na ponovnu odluku.
Vrhovni sud je održao sednicu veća, o kojoj je u smislu člana 286. stav 2. Zakona o prekršajima obavestio Vrhovnog javnog tužioca, koji sednici nije prisustvovao, na kojoj je razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva je neosnovan.
Ukazujući na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4) u vezi člana 234. stav 1. tačka 7) i člana 236. stav 1. tačka 2) i stava 2. Zakona o prekršajima, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva u podnetom zahtevu ističe da sporazum o priznanju prekršaja nije zaključen u skladu sa odredbom člana 234. stav 1. tačka 7) Zakona o prekršajima, jer je potpisan samo od strane okrivljene, a ne sadrži i potpis branioca okrivljene kao obavezan element sporazuma. Sa tog razloga sporazum nije zaključen u skladu sa odredbom člana 234. Zakona o prekršajima, a što je sud trebalo da primeti saglasno članu 236. Zakona o prekršajima i da donese rešenje kojim se odbija sporazum o priznanju prekršaja. Na navedeni način sud je po oceni javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva, povredio pravo odbrane okrivljenog.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani, iz sledećih razloga:
Iz spisa predmeta proizilazi da su Prekršajnom sudu u Beogradu od strane MUP RS, Policijske Uprave za grad Beograd, SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda podneta dva zahteva sa pokretanje prekršajnog postupka, upisni broj: 5-144- 08110/21 od 23.12.2021. godine, protiv AA zbog postojanja osnovane sumnje da je učinjen prekršaj iz člana 322. stav 2. tačka 7) ZOBS-a i prekršaj iz člana 331. stav 1. tačka 55) ZOBS-a. U vezi ovih zahteva predloge za zaključenje sporazuma o priznanju prekršaja iz člana 322. stav 2. tačka 7) ZOBS i prekršaja iz člana 331. stav 1. tačka 55) ZOBS-a podnela je dana 10.04.2023. godine AA, lično obraćajući se PU za grad Beograd, Upravi saobraćajne policije, Odeljenju za saobraćajne prekršaje i prekršani postupak, Odseku za zaključivanje sporazuma i pravno zastupanje.
Prema spisima predmeta MUP RS, Policijske uprave za grad Beograd, SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda br. 1886/23 i 1887/23, u koje je ovaj sud izvršio uvid, prilikom podnošenja predloga za zaključenje sporazuma o priznanju prekršaja i samog zaključenja sporazuma u policiji nije bio prisutan branilac, niti je okrivljena AA predočila ovlašćenim licima da želi da angažuje branioca.
Članom 93. stav 3. Zakona o prekršajima, između ostalog predviđeno je da okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca koga sam izabere.
Članom 233. Zakona o prekršajima, stavom prvim, propisano je da kada se prekršajni postupak vodi za jedan prekršaj ili za više prekršaja u sticaju, ovlašćeni podnosilac zahteva, usmeno ili pisano, može predložiti okrivljenom ili njegovom braniocu zaključenje sporazuma o priznanju prekršaja (u daljem tekstu: sporazum o priznanju), odnosno okrivljeni ili njegov branilac može ovlašćenom podnosiocu zahteva predložiti zaključenje takvog sporazuma, a stavom dva istog člana propisano je da kada se uputi predlog iz stava 1. ovog člana, stranke ili branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja prekršaja koji se okrivljenom stavljaju na teret.
Članom 234. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da sporazum opriznanju treba da sadrži opis prekršaja koji se okrivljenom stavlja na teret; priznanje okrivljenog da je učinio prekršaj; sporazum o o vrsti i visini kazne, odnosno o drugim prekršajnim sankcijama; izjavu ovlašćenog podnosioca o odustajanju od prekršajnog gonjenja za prekršaje koji nisu obuhvaćeni sporazumom o priznanju; sporazum o troškovima prekršajnog postupka, o oduzimanju imovinske koristi pribavljene prekršajem, o povraćaju predmeta prekršaja i o imovinskopravnom zahtevu, ukoliko je podnet; izjavu o odricanju stranaka i branioca od prava na žalbu protiv odluke suda donesene na osnovu prihvatanja sporazuma o priznanju i potpis stranaka i branioca.
Članom 236. Zakona o prekršajima, stav četvrti, propisano je da se odluka suda o sporazumu o priznanju dostavlja ovlašćenom podnosiocu zahteva i okrivljenom, odnosno braniocu ako ga ima.
Po nalaženju Vrhovnog suda a imajući u vidu napred citirane zakonske odredbe, sporazum o priznanju prekršaja shodno odredbi člana 234. stav 1. tačka 7) Zakona o prekršajima mora da sadrži potpis branioca okrivljenog u situaciji kada je okrivljeni u ovoj fazi postupka, t.j. pred ovlašćenim podnosiocima zahteva angažovao branioca koji je učestvovao u postupku sporazumevanja shodno članau 233. Zakona o prekršajima, ali ne mora da sadrži potpis branioca u situaciji kada okrivljeni nema branioca tokom postupka sklapanja sporazuma.
Kako je u konkretnom slučaj postupak sklapanja sporazuma iniciran od strane okrivljene lično, a branilac i nije bio prisutan prilikom sklapanja sporazuma, to je jasno da predmetni sporazum nije morao sadržati potpis branioca.
S obzirom na navedeno kao neosnovani se ocenjuju navodi zahteva za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva kojima se ukazuje da je sud učinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4) u vezi člana 234. stav 1. tačka 7) i člana 236. stav 1. tačka 2) i stava 2. Zakona o prekršajima.
Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanom presudom nije učinjena povreda zakona na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva, to je Vrhovni sud na osnovu člana 287. stav 3. Zakona o prekršajima navedeni zahtev odbio kao neosnovan.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Vesna Zarić,s.r. Milena Rašić,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić