
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz Pr 3/2016
27.01.2016. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Bate Cvetkovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Milom Ristić, kao zapisničarem, u prekršajnom predmetu protiv G.S., zbog prekršaja iz člana 6. stav 3. Zakona o javnom redu i miru, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti punomoćnika podnosioca zahteva za pokretanje prekršajnog postupka B.P., adv. S.V., podnetom protiv pravnosnažnog rešenja Prekršajnog apelacionog suda, Odeljenje u Nišu II213 Prž 14565/15 od 27.08.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 27.01.2016. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti punomoćnika podnosioca zahteva za pokretanje prekršajnog postupka B.P., adv. S.V., podnet protiv pravnosnažnog rešenja Prekršajnog apelacionog suda, Odeljenje u Nišu II213 Prž 14565/15 od 27.08.2015. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Prekršajnog apelacionog suda, Odeljenje u Nišu II213 Prž 14565/15 od 27.08.2015. godine, povodom žalbe podnosioca zahteva za pokretanje prekršajnog postupka B.P. a postupajući po službenoj dužnosti preinačeno je rešenje Prekršajnog suda u Prokuplju I – 1 Pr 1193/15 od 18.06.2015. godine u pogledu pravnog osnova, tako što je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnet protiv G.S. zbog prekršaja iz člana 6. stav 3. Zakona o javnom redu i miru bliže opisan u izreci prvostepenog rešenja odbačen na osnovu člana 184. stav 2. tačka 1. Zakona o prekršajima jer radnja opisana u zahtevu nije prekršaj.
Protiv navedenog rešenja punomoćnik podnosioca zahteva za pokretanje prekršajnog postupka adv. S.V. podnela je zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona ili drugog propisa o prekršaju, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i pobijano rešenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
Vrhovni kasacioni sud je u sednici veća ispitujući dozvoljenost podnetog zahteva za zaštitu zakonitosti našao:
Zahtev je nedozvoljen.
Odredbom člana 285. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da se protiv pravnosnažne presude može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako je povređen zakon ili drugi propis o prekršaju ili primenjen zakon za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom, opšte prihvaćenim pravilom međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a stavom 2. istog člana je određeno da zahtev za zaštitu zakonitosti podiže Republički javni tužilac u roku od tri meseca od dana dostavljanja presude.
Dakle, iz citirane odredbe jasno proizilazi da ovlašćenje za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažnih odluka donetih u prekršajnom postupku pripada isključivo Republičkom javnom tužiocu, a takvo ovlašćenje ni jednom zakonskom odredbom nije dato drugim procesnim subjektima, pa ni podnosiocu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.
Imajući u vidu da u konkretnom slučaju zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je punomoćnik podnosioca zahteva za pokretanje prekršajnog postupka B.P., adv. S.V., koji po zakonu na to nije ovlašćen, to je Vrhovni kasacioni sud našao da je predmetni zahtev za zaštitu zakonitosti nedozvoljen, jer je podnet od strane neovlašćenog lica.
Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je a na osnovu člana 285. i člana 286. stav 1. Zakona o prekršajima odlučio kao u izreci rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Mila Ristić,s.r. Nevenka Važić,s.r.