Kzz RZ 2/2024 odbija se zzz; povreda člana 451 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz RZ 2/2024
04.04.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biljane Sinanović, predsednika veća, Svetlane Tomić Jokić, Bojane Paunović, Milene Rašić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SRJ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Vrhovnog javnog tužioca Ktz 250/24 od 19.03.2024. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine Kž1 Po2 4/23 od 10.11.2023.godine, u sednici veća održanoj dana 04.04.2024. godine, većinom glasova doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog javnog tužioca Ktz 250/24 od 19.03.2024. godine, podnet protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine Kž1 Po2 4/23 od 10.11.2023.godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine K-Po2 5/19 od 06.03.2023. godine, okrivljeni AA je, na osnovu odredbe člana 423. stav 1. ZKP, oslobođen od optužbe da je izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SRJ.

Istom presudom odlučeno je da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda, a oštećeni su radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva, upućeni na parnični postupak.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine Kž1 Po2 4/23 od 10.11.2023. godine odbijena je kao neosnovana žalba javnog tužioca za ratne zločine i prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine Kž1 Po2 4/23 od 10.11.2023.godine, Vrhovni javni tužilac podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti Ktz 250/24 od 19.03.2024. godine, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) u vezi člana 451. stav 1. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev i utvrdi da je pravnosnažnom presudom drugostepenog suda, povređen zakon u korist okrivljenog AA.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti braniocu okrivljenog shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, pa je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažna rešenja protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te je, nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog javnog tužioca, je neosnovan.

Vrhovni javni tužilac u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je presudom Apelacionog suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine Kž1 Po2 4/23 od 10.11.2023.godine, povređen zakon u korist okrivljenog AA, jer pri donošenju navedene presude sud nije ispitao prvostepenu presudu u okviru osnova, dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u žalbi javnog tužioca za ratne zločine, na koji je način je povredio odredbu člana 451. stav 1. ZKP.

Izloženi navodi zahteva Vrhovnog javnog tužioca, po oceni Vrhovnog suda, nisu osnovani, iz sledećih razloga:

Odredbom člana 451. stav 1. ZKP, propisan je obim ispitivanja prvostepene presude od strane drugostepenog suda u žalbenom postupku, te je određeno da drugostepeni sud ispituje presudu u okviru osnova‚ dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u žalbi.

Shodno navedenoj odredbi, drugostepeni sud pobijanu presudu ispituje samo u granicama datim u žalbi, i to po zakonskim osnovama koje je žalilac označio, u delu presude na koji je ukazano žalbom, a što se tiče pravca pobijanja presude, drugostepeni sud istu ispituje u skladu sa izraženim interesom žalioca koji je u korist ili na štetu okrivljenog.

Prema stanju u spisima, presudom Višeg suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine K-Po2 5/19 od 06.03.2023. godine, okrivljeni AA, na osnovu odredbe člana 423. stav 1. ZKP, oslobođen je od optužbe da je izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SRJ. Protiv navedene presude, žalbu je izjavio javni tužilac za ratne zločine zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2.tačka 2) i 3) ZKP i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa predlogom da Apelacioni sud u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine, zakaže i održi sednicu, na koju će pozvati javnog tužioca, te da nakon održane sednice usvoji žalbu tužioca i ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Apelacioni sud u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine je ispitujući osnovanost žalbenih navoda javnog tužioca za ratne zločine, prvostepenu presudu ispitao u okviru osnova pobijanja istaknutih u žalbi i to zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2.tačka 2) i 3) ZKP i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Iz navedenog proizilazi da je žalba javnog tužioca za ratne zločine jasno opredelila osnov, pravac i obim pobijanja prvostepene presude, tako da su to granice u kojima je drugostepeni sud mogao ispitivati prvostepenu presudu.

Imajući u vidu sadržaj drugostepene presude, navode zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnog javnog tužioca, kao i pravac i osnov izjavljene žalbe javnog tužioca za ratne zločine, koja je izjavljena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) i 3) ZKP i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, Vrhovni sud nalazi da drugostepeni sud, prilikom donošenja svoje odluke nije povredio odredbu člana 451. stav 1. ZKP.

Ovo stoga, što su po oceni Vrhovnog suda, granice žalbe javnog tužioca, određene prvenstveno istaknutim žalbenim osnovama za pobijanje presude i u okviru njih su izneti nedostaci u prvostepenoj sudskoj odluci i postupku u kojem je ta odluka doneta, zbog kojih je javni tužilac podneo žalbu. Pored ovoga, istaknuti žalbeni osnovi, osim što su odredili granice ispitivanja prvostepene presude, odredili su i pravac njenog pobijanja, dok su granice žalbe odredili i žalbeni razlozi, čiju brojnost je u konkretnom slučaju odredila priroda i složenost predmeta, a kojim razlozima su konkretizovani istaknuti žalbeni osnovi i dato objašnjenje zašto i u čemu ih javni tužilac vidi.

Drugostepeni sud je, po nalaženju Vrhovnog suda, ne izlazeći iz žalbenih okvira postavljenih žalbom javnog tužioca, sve istaknute žalbene osnove – povrede postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) i 3) i činjeničnu osnovu presude pažljivo razmotrio i u pobijanoj presudi, baveći se svakom tačkom optužnog akta pojedinačno, opširno dao detaljan i precizan odgovor na žalbene navode o nedostacima prvostepene presude, zaključujući da presuda ne sadrži kontradiktorne razloge zasnovane na spornim dokazima i dokazima koji nisu izvedeni na glavnom pretresu i pogrešnoj oceni tih dokaza, o čemu je u svojoj presudi dao jasne i pravilne razloge o svim odlučnim činjenicama.

Prema tome, zaključak Vrhovnog suda je, da donošenjem pravnosnažne oslobađajuće presude u konkretnom predmetu nije povređen zakon u korist okrivljenog niti je učinjena povreda odredbe člana 451. stav 1. ZKP, jer drugostepeni sud ni na koji način nije povredio granice ispitivanja prvostepene presude odnosno opseg kontrole presude, koju je u celosti ispitivao po istaknutim žalbenim osnovama i doneo odluku o podnetom pravnom leku.

Nalazeći iz iznetih razloga, da pobijanom presudom nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) u vezi člana 451. stav 1. ZKP, na koju se neosnovano ukazuje u zahtevu za zaštitu zakonitosti Vrhovnog javnog tužioca, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Predsednik veća-sudija,

Andrea Jakovljević,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Biljana Sinanović,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković