
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1901/2025
30.04.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragane Marinković, predsednika veća, Zorice Bulajić, Irene Vuković, Dragane Boljević i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Zoran Čukanović, advokat iz ..., protiv tuženog Preduzeća za spoljnu i unutrašnju trgovinu i usluge „Nelt COO“ DOO Beograd, čiji je punomoćnik Miodrag Potkonjak, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 774/23 od 19.06.2024. godine, u sednici održanoj 30.04.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 774/23 od 19.06.2024. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 774/23 od 19.06.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Trećeg osnovnog suda u Beogradu P1 425/20 od 22.09.2021. godine, stavom prvim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu da na ime razlike između isplaćene i pripadajuće naknade štete u visini izgubljene zarade zbog nezakonitog otkaza za period od 15.10.2005. godine do jula 2008. godine isplati pojedinačne novčane iznose sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti do isplate, kao u sadržini tog stava. Stavom drugim izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se obaveže tuženi da mu na ime pripadajućeg a neisplaćenog regresa za godišnji odmor za period od 03.02.2006. godine do 18.03.2012. godine isplati ukupan iznos od 223.292,80 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne novčane iznose od dospelosti do isplate, kao u sadržini tog stava. Stavom trećim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 286.675,00 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 774/23 od 19.06.2024. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena prvostepena presuda u stavu prvom i trećem izreke.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, s tim što je predložio da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom (član 404. Zakona o parničnom postupku).
Odlučujući o dozvoljenosti izjavljene revizije na osnovu člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20), u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, broj 10/23), Vrhovni sud je našao da nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj, u smislu člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, jer u konkretnom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa, odnosno pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, ne postoji potreba novog tumačenja prava, kao ni neujednačena sudska praksa. O zahtevu tužioca za naknadu štete u vidu izgubljene zarade zbog nezakonitog otkaza odlučeno je uz primenu materijalnog prava koje ne odstupa od prakse izražene u odlukama revizijskog suda u kojima je odlučeno o zahtevima sa činjeničnim stanjem kao u ovoj pravnoj stvari. Takođe, nema potrebe ni za ujednačavanjem sudske prakse u pogledu ocene prigovora zastarelosti potraživanja naknade štete u visini izgubljene zarade iz člana 191. Zakona o radu („Službeni glasik RS“ broj 24/05...54/09). Zastarelost potraživanja naknade štete izazvane pojedinačnim aktom poslodavca počinje da teče prvog dana kada je zaposleni mogao da sazna da je odluka nezakonita i da na osnovu nezakonite odluke može da ostvari pravo na naknadu štete, odnosno prvog dana po prijemu odluke suda kojom je pravnosnažno odlučeno o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. Imajući u vidu dan pravnosnažnosti odluke suda kojom je utvrđeno da je tužiocu nezakonito prestao radni odnos tužba u ovoj pravnoj stvari podneta je pre isteka zakonom propisanog roka za zastarelost novčanih potraživanja iz radnog odnosa, zbog čega potraživanje tužioca nije zastarelo. Takođe, tužena nije uz reviziju dostavila presude iz kojih bi proizlazio zaključak o različitom odlučivanju u istoj pravnoj stvari, pri čemu pravilna primena prava u sporovima sa tužbenim zahtevom kao u konkretnom slučaju zavisi od utvrđenog činjeničnog stanja. Pored toga, bitna povreda odredaba parničnog postupka, na koju revizija ukazuje nije razlog za posebnu reviziju čija je dozvoljenost uslovljena ispunjenjem uslova propisanih u članu 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.
Kako na osnovu iznetog proizilazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije, u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena.
Prema članu 441. Zakona o parničnom postupku, revizija je uvek dozvoljena u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. Ukoliko se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu u ovoj vrsti spora, dozvoljenost revizije se ima ceniti prema članu 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kome revizija nije dozvoljena ukoliko vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.
Tužba radi naknade štete u visini izgubljene zarade zbog nezakonitog otkaza (tužba radi novčanog potraživanja) podneta je 16.08.2012. godine. Vrednost pobijanog dela pravnosnažne presude je 647.269,39 dinara, a što prema srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe, predstavlja iznos ispod 40.000 evra.
Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o imovinskopravnom sporu koji se odnosi na novčano potraživanje, u kome vrednost predmeta spora ne prelazi imovinski cenzus za dozvoljenost revizije, to je Vrhovni sud našao da je revizija tuženog nedozvoljena u smislu člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku.
Na osnovu člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća-sudija
Dragana Marinković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
