
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz OK 25/2014
25.11.2014. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragiše Đorđevića, predsednika veća, Zorana Tatalovića, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić i Sonje Pavlović, članova veća, sa savetnikom Tatjanom Milenković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Radovana Štrbca, zbog krivičnog dela odavanje službene tajne u podstrekavanju iz člana 369. stav 2. u vezi stava 1. u vezi člana 34. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radovana Štrbca, advokata I.P., podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu – Posebno odeljenje K.Po1 83/14 od 26.08.2014. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2Po1 358/14 od 16.09.2014. godine, u sednici veća održanoj 25.11.2014. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radovana Štrbca, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu – Posebno odeljenje K.Po1 83/14 od 26.08.2014. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2Po1 358/14 od 16.09.2014. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Višeg suda u Beogradu – Posebno odeljenje K.Po1 83/14 od 26.08.2014. godine prema okrivljenom Radovanu Štrbcu produžena je za tri meseca mera zabrane napuštanja boravišta uz privremeno oduzimanje putne isprave, određena rešenjem sudije za prethodni postupak Kpp-Po1-br.6/14 od 26.02.2014. godine, pa je okrivljenom zabranjeno da bez odobrenja suda napusti svoje mesto boravišta u N.S., ulica ... Okrivljenom Radovanu Štrbcu naloženo je da se svakog prvog ponedeljka u mesecu javlja PS Stari grad Novi Sad, i upozoren je okrivljeni da se protiv njega može odrediti teža mera za obezbeđenje prisustva u krivičnom postupku (član 188. ZKP), ukoliko prekrši izrečenu zabranu i ne postupi na način kako mu je naloženo ovim rešenjem. Istim rešenjem određeno je da izrečena mera zabrane napuštanja boravišta uz privremeno oduzimanje putne isprave može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do upićivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, s tim da je sud dužan da svaka tri meseca ispita da li je dalje trajanje mere opravdano.
Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu Kž2Po1 358/14 od 16.09.2014. godine odbijene su kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenog Radovana Štrbca izjavljene protiv rešenja Višeg suda u Beogradu – Posebno odeljenje K.Po1 83/14 od 26.08.2014. godine.
Protiv navedenih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog Radovana Štrbca, advokat I.P., zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1. ZKP i povrede zakona iz člana 439. stav 1. tačka 2. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane odluke preinači i utvrdi da nisu postojali osnovi sumnje, a naknadno opravdana sumnja, da bi okrivljeni uopšte mogao počiniti krivično delo za koje se tereti, pa samim tim i da je izricanje mera kojima se obezbeđuje prisutnost okrivljenog tokom vođenja krivičnog postupka neosnovano.
Vrhovni kasacioni sud je u sednici veća održanoj u smislu odredbe člana 487. stav 1. ZKP nakon razmatranja spisa predmeta i navoda zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Radovana Štrbca je nedozvoljen.
Odredbom člana 484. ZKP, propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).
Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP), okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP.
Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP), podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.
U konkretnom slučaju, branilac okrivljenog Radovana Štrbca navođenjem kao razloga za podnošenje zahteva bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1. ZKP i povredu zakona iz člana 439. tačka 2. ZKP, samo formalno označava povrede zakona iz člana 485. stav 4. ZKP – zbog kojih je podnošenje zahteva dozvoljeno, ali suštinski u obrazloženju zahteva, osporava i polemiše sa činjeničnim utvrđenjima u pravnosnažnoj odluci, što ne predstavlja razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu.
Naime, branilac okrivljenog Radovana Štrbca kao razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, a suprotno utvrđenjima u napadnutim odlukama, navodi da osnovana sumnja i opravdana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično delo koje mu se stavlja na teret proizilazi iz naredbe za nadzor telefonskih i drugih komunikacija učesnika u ovom postupku koja se odnosi na potpuno druge događaje i druge okolnosti i čija zakonitost još uvek nije utvrđivana, pa se osnovanost sumnje ne može zasnivati na takvom dokazu, kao i da je u konkretnom slučaju primenjen zakon koji se ne može primeniti, jer je na, utvrđeno činjenično stanje, pogrešno primenjen krivični zakon i radnje okrivljenog kvalifikovane kao podstrekavanje, u situaciji kada nema ni izvršioca.
Kako su dakle, u podnetom zahtevu, samo formalno označene povrede zakona zbog kojih je podnošenje zahteva dozvoljeno, a suštinski se ukazuje na nedozvoljene razloge za podnošenje zahteva – na činjenično utvrđenje suda da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično delo koje mu se stavlja na teret, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog Radovana Štrbca na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2. u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP odbacio, kao nedozvoljen.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Tatjana Milenković, s.r. Dragiša Đorđević, s.r.