Kzz 1176/2016

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1176/2016
26.10.2016. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Radmile Dragičević-Dičić, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Zoricom Stojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog D.J., zbog krivičnog dela primanje mita iz člana 367. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, adv. D.B., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Požarevcu 2K br. 31/14 od 02.02.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 818/16 od 14.06.2016. godine, u sednici veća održanoj dana 26.10.2016. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog D.J., adv. D.B., podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Požarevcu 2K br. 31/14 od 02.02.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 818/16 od 14.06.2016. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Požarevcu 2K br. 31/14 od 02.02.2016. godine okrivljeni D.J. oglašen je krivim zbog krivičnog dela primanje mita iz člana 367. stav 1. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine u koju mu je uračunato i vreme provedeno u pritvoru od 11.08.2014. godine do 01.09.2014. godine. Istom presudom okrivljeni je obavezan da plati troškove krivičnog postupka o čijoj visini će sud naknadno odlučiti posebnim rešenjem, kao i da na ime troškova paušala plati iznos od 10.000,00 dinara, u roku od 30 dana o dana pravnosnažnosti presude.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 818/16 od 14.06.2016. godine delimično je usvojena žalba branioca okrivljenog i prvostepena presuda preinačena samo u delu odluke o kazni, tako što je Apelacioni sud u Kragujevcu okrivljenog D.J. zbog krivičnog dela primanje mita iz člana 367. stav 1. Krivičnog zakonika, za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim, osudio na kaznu zatvora u trajanju od devet meseci u koju mu je uračunato i vreme provedeno u pritvoru od 11.08. do 01.09.2014. godine, dok su u preostalom delu žalba branioca okrivljenog i žalba Višeg javnog tužioca u Požarevcu u celosti, odbijene kao neosnovane, a prvostepena presuda u nepreinačenom delu, potvrđena.

Protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Požarevcu 2K br. 31/14 od 02.02.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 818/16 od 14.06.2016. godine, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog D.J., adv. D.B., zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP i to konkretno zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povrede odredbe člana 195. stav 1. i 2. ZKP, s`predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude ukine i predmet vrati prvostepenom ili drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje ili pak da iste preinači tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. člana 487. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog D.J., adv. D.B., je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. ZKP, propisani su razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane lica ovlašćenih za podnošenje zahteva (član 483. ZKP), pa je između ostalih u članu 485. stav 1. tačka 1) ZKP kao razlog predviđena povreda zakona, a stavom 4. istog člana 485. ZKP, propisano da okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog taksativno pobrojanih povreda tog zakonika učinjenih u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim sudom.

Pravo okrivljenog na podnošenje zahteva zbog povrede zakona je po stavu Vrhovnog kasacionog suda shodno navedenoj zakonskoj odredbi, ograničeno na povrede koje su taksativno nabrojane u stavu 4. člana 485. ZKP. Prema tome, okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede tog zakonika: člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP, učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom.

Odredbom člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, propisano je da će Vrhovni kasacioni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako je nedozvoljen (član 482. stav 2, č lan 483. i član 485. stav 4. ZKP).

Branilac okrivljenog D.J. u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti kao razlog podnošenja zahteva označava opštu odredbu povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP i to konkretno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povredu člana 195. stav 1. i 2. ZKP, dok u obrazloženju zahteva kao razlog podnošenja zahteva označava i bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačke 2) i 3) ZKP navodima da je izreka pobijane presude nejasna i protivrečna obrazloženju, da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama i da su dati razlozi u znatnoj meri protivrečni.

Pored toga, u obrazloženju zahteva branilac kao razlog podnošenja zahteva označava i povredu odredbe člana 460. ZKP koja kao i napred navedene bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačke 2) i 3) ZKP i povreda člana 195. stav 1. i 2. ZKP, saglasno odredbi člana 485. stav 4. ZKP, nisu propisane kao razlog zbog kojeg okrivljeni, odnosno branilac okrivljenog u granicama prava koja u postupku ima okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP) mogu podneti ovaj vanredni pravni lek - zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog čega je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog D.J., saglasno odredbi člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP, odbacio kao nedozvoljen.

Nadalje, branilac okrivljenog u obrazloženju zahteva kao razlog podnošenja zahteva označava i povredu zakona iz člana 439. ZKP, koju obrazlaže tako što navodi da sud u dovoljnoj meri nije cenio iskaz oštećenog G.O., koji je po stavu branioca neistinit i usmeren ka lažnom optuživanju okrivljenog D.J., kao i iskaze majke oštećenog i ostalih svedoka u ovom krivičnom postupku a u kom nije kako to branilac posebno ističe na glavnom pretresu obavljena radnja suočenja između okrivljenog i oštećenog, iz čega proizilazi da branilac okrivljenog ukazuje na pogrešnu ocenu izvedenih dokaza od strane prvostepenog suda i na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u pravnosnažnim presudama.

Odredbom člana 484. ZKP propisano je da u zahtevu za zaštitu zakonitosti moraju biti navedeni razlozi za podnošenje zahteva propisani članom 485. stav 1. ZKP.

Kako, branilac okrivljenog u podnetom zahtevu samo formalno označava povredu zakona iz člana 485. stav 4. ZKP, zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno ali u obrazloženju ne opredeljuje u čemu se istaknuta povreda zakona iz člana 439. ZKP sastoji, već ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i ocenu dokaza datu u pravnosnažnim presudama, a što ne predstavlja dozvoljen razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka u smislu člana 485. stav 4. ZKP, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog i u tom delu saglasno članu 487. stav 1. tačka 2) u vezi čl. 485. stav 4. ZKP, odbacio kao nedozvoljen.

Imajući u vidu da u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog samo formalno označava povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti dozvoljeno (čl. 439. ZKP), a da u suštini ukazuje na nedozvoljene razloge za podnošenje zahteva - pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i ocenu dokaza kao i na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačka 2) i 3) ZKP, povredu člana 195. stav 1. i 2. ZKP i povredu člana 460. ZKP, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP, odbacio kao nedozvoljen.

Zapisničar-savetnik,                                                                                            Predsednik veća-sudija,

Zorica Stojković, s.r.                                                                                            Nevenka Važić, s.r.