Prev 65/2018 zakon o odbrani; uredba o organizovanju i izvršavanju materijalne obaveze; naknada za oduzetu robu

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Prev 65/2018
12.07.2018. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: dr Dragiše B. Slijepčevića, predsednika veća, Branka Stanića i Gordane Ajnšpiler Popović, članova veća, u pravnoj stvari tužioca AA ..., ul. ... br. ..., čiji je punomoćnik Stojadin Mitić, advokat iz ..., ul. ... ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo odbrane, koju zastupa Vojno pravobranilaštvo Beograd, radi duga, vrednost predmeta spora 8.474.220,15 dinara, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Privrednog apelacionog suda Pž 3769/17 od 26.07.2017. godine, u sednici veća održanoj dana 12.07.2018. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene izjavljena protiv presude Privrednog apelacionog suda Pž 3769/17 od 26.07.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Privrednog suda u Nišu P 1070/15 od 04.04.2017. godine u prvom stavu izreke usvojen je tužbeni zahtev i obavezan tuženi da tužiocu na ime naknade za oduzetu robu plati iznos od 8.474.220,15 dinara sa zateznom kamatom od 25.09.2007. godine do isplate. U drugom stavu izreke odbijen je tužbeni zahtev u delu kojim je traženo da se tuženi obaveže da plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 8.474.220,15 dinara od 11.06.1999. do 24.09.2007. godine. U trećem stavu izreke obavezan je tuženi da tužiocu naknadi troškove postupka u iznosu od 1.153.684,00 dinara.

Presudom Privrednog apelacionog suda Pž 3769/17 od 26.07.2017. godine odbijena je žalba tuženog kao neosnovana i potvrđena prvostepena presuda u prvom i trećem stavu izreke. Preinačena je prvostepena presuda u drugom stavu izreke i obavezan tuženi da tužiocu plati zateznu kamatu na iznos od 8.474.220,15 dinara od 11.06.1999. do 24.09.2007. godine.

Protiv drugostepene presude tužena je izjavila blagovremenu i dozvoljenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

U odgovoru na reviziju tužilac je predložio da se revizija odbije kao neosnovana.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu drugostepenu presudu u granicama revizijskih razloga propisanih odredbom člana 408. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'' 72/11... 55/14) i odlučio da revizija tužene nije osnovana.

U sprovedenom postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti. Na druge bitne povrede u reviziji se ne ukazuje.

Predmet tužbenog zahteva je isplata protivvrednosti 70% robe tužioca koja se nalazila u magacinu br. ..., a koja je izdata za potrebe Vojske Jugoslavije.

U sprovedenom postupku je utvrđeno da je tužilac je imao magacine br. ... i br. ... u SPC ''BB'' u ... . Prema zapisniku Finansijske policije od 26.04.1999. godine izvršen je pregled magacina u prisustvu ovlašćenog lica poslovnog centra i zaključavanje novim katancima od strane ovlašćenog lica vojne jedinice. Zapisnikom je konstatovano da se u objektu tužioca br. ... nalazila određena roba, dok je u magacinu br. ... zatečena prazna hladnjača. Na osnovu zapisnika od 11.06.1999. godine izvršena je primopredaja magacina i Finansijska policija je izvršila izdavanje zaplenjene robe za potrebe Vojske Jugoslavije. U zapisniku je konstatovano da je u vezi objekta tužioca br. ... zatečena roba u iznosu od 70% izdata Vojsci Jugoslavije, 20% VU ''VV'' i 10% je ostalo upravi SPC ''BB''.

Presudom Vrhovnog suda Rev1 10/11 od 15.03.2012. godine preinačene su presuda Višeg Trgovinskog suda Pž 8312/07 od 24.04.2008. godine i presuda Trgovinskog suda u Nišu P 1653706 od 25.09.2007. godine. Obavezan je tuženi da tužiocu plati iznos od 600.000,00 dinara sa zateznom kamatom od 25.09.2007. godine do isplate. Odbijena kao neosnovana revizija izjavljena protiv nižestepenih presuda kojima je odbijen tužbeni zahtev za iznos preko 600.000,00 dinara sa kamatom. Odlukom Ustavnog suda Už 8788/2012 od 04.11.2015. godine usvojena je ustavna žalba tužioca i utvrđeno da mu je tačkom II i III stava drugog izreke presude Vrhovnog kasacionog suda povređeno pravo na imovinu u vezi sa pravom na pravično suđenje. Poništene su u tom delu revizijska, drugostepena i prvostepena presuda i određeno da nadležni prvostepeni sud odluči o tužbenom zahtevu u delu preko dosuđenog iznosa od 600.000,00 dinara sa pripadajućom zateznom kamatom od 25.09.2007. godine do isplate.

Iz sadržine nalaza i mišljenja sudskog veštaka ekonomsko - finansijske struke utvrđeno je da lager lista sačinjena na dan agresije 24.03.1999. godine predstavlja jedini verodostojni dokument o asortimanu, količini i vrednosti zaplenjene robe. Prema zapisniku od 11.06.1999. godine i belešci od 22.06.1999. godine, Finansijska policija je izvršila izuzimanje i izdavanje Vojsci Jugoslavije 70% od ukupne količine i vrednosti robe koja se nalazila u magacinu. To predstavlja protivvrednost od 9.076.220,15 dinara. Kako je tužiocu pravnosnažnom presudom Vrhovnog kasacionog suda Rev1 10/11 od 15.03.2012. godine dosuđen iznos od 600.000,00 dinara, preostali iznos na ime protivrednosti nevraćene robe je 8.474.220,15 dinara.

Na osnovu tako utvrđenih činjenica prvostepeni sud je zaključio da tužiocu pripada pravo na naknadu za oduzetu robu u utvrđenom iznosu, sa pripadajućom kamatom od 25.09.2007. godine do isplate. U tom delu je usvojio tužbeni zahtev. Tužbeni zahtev za isplatu zatezne kamate od 11.06.1999. do 24.09.2007. godine je odbijen kao neosnovan. Drugostepeni sud je potvrdio prvostepenu presudu u delu u kom je usvojen tužbeni zahtev. U delu u kom je odbijen tužbeni zahtev za kamatu prvostepenu presudu je preinačio. Drugostepeni sud je zaključio da tužiocu na dosuđeni iznos protivvrednosti robe pripada zatezna kamata od 11.06.1999. godine u skladu sa odredbama čl. 324. i 277. Zakona o obligacionim odnosima, s obzirom da je na taj dan utvrđena cena oduzete robe.

Prema oceni Vrhovnog kasacionog suda, drugostepeni sud je pravilno odlučio kada je potvrdio prvostepenu presudu kojom je usvojen tužbeni zahtev. Pravilno je odlučio i kada je preinačio prvostepenu presudu u odbijajućem delu i usvojio tužbeni zahtev za isplatu kamate za ceo opredeljeni period.

Tužiocu je roba iz magacina oduzeta za zakonom predviđene potrebe odbrane zemlje, u uslovima proglašenog ratnog stanja. Pravo na oduzimanje te robe za vreme ratnih dejstava bilo je zasnovano na odredbi člana 27. Zakona o odbrani i Uredbi o organizovanju i izvršavanju materijalne obaveze.

U skladu sa Ustavom Republike Srbije pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.

Nesporno je da je tužena za potrebe Vojske iz objekta tužioca oduzela 70% zatečene robe. Protivvrednost robe je utvrđena iz nalaza i mišljenja sudskog veštaka u iznosu od 9.076.220,15 dinara. Tužiocu je pravnosnažno dosuđeno 600.000,00 dinara sa kamatom od 25.09.2007. godine. Preostali iznos vrednosti nevraćene robe je 8.474.220,15 dinara. Zato postoji obaveza tuženog da tužiocu naknadi protivvrednost robe, kod utvrđene činjenice da se radi o potrošnoj i zamenljivoj robi.

Tržišna cena robe je utvrđena na dan 11.06.1999. godine kada je sačinjen zapisnik o primopredaji magacina i izdavanje robe za potrebe Vojske. Zato od tog datuma tužilac ima pravo da potražuje zateznu kamatu.

Tvrdnje revidenta da je glavni dug trebalo umanjiti za 2.500.000,00 dinara na ime plaćene zakonske zatezne kamate od 25.09.2007. godine nemaju ni činjenično ni pravno utemeljenje, jer se ne radi o neosnovano naplaćenom iznosu.

Prigovor zastarelosti je pravilno ocenjen od strane prvostepenog suda. Radi se o pravu vlasnika stvari na naknadu vrednosti robe oduzete za potrebe odbrane zemlje. Zato se primenjuje opšti rok zastarelosti iz člana 371. Zakona o obligacionim odnosima. Takvo stanovište je zauzeto i u odluci Ustavnog suda Už 446/09 od 27.04.2011. godine.

Iz navedenih razloga je primenom člana 414. stav 1. Zakona o parničnom postupku odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

dr Dragiša B. Slijepčević,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić