Kzz 1182/2018 2.4.1.22.2.3.9. nema propisan sadržaj; 2.4.1.22.2.3.12.; nedozvoljeni razlozi

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1182/2018
28.11.2018. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Radmile Dragičević-Dičić, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Snežanom Medenicom kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljene AA, zbog krivičnog dela falsifikovanje isprave iz člana 355. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene – advokata Olivere Jovanić, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Subotici 2K br.363/16 od 16.07.2018. godine i Kv br.522/18 od 03.09.2018. godine, u sednici veća održanoj dana 28. novembra 2018. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene AA - advokata Olivere Jovanić, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Subotici 2K br.363/16 od 16.07.2018. godine i Kv br.522/18 od 03.09.2018. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Subotici 2K br.363/16 od 16.07.2018. godine odbačena je, kao nedozvoljena, molba branioca okrivljene AA – advokata Olivere Jovanić o odlaganju plaćanja troškova krivičnog postupka.

Rešenjem Osnovnog suda u Subotici Kv br.522/18 od 03.09.2018. godine, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljene AA – advokata Olivere Jovanić, izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Subotici 2K br.363/16 od 16.07.2018. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljene AA – advokat Olivera Jovanić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i 3), stav 2. i stav 4. ZKP u vezi člana 438. stav 1. tačka 7) i 11), stav 2. tačka 2) i 3) ZKP, zbog povrede odredaba članova 21, 32, 33, 34. i 199. Ustava Republike Srbije, te povrede odredaba članova 6, 13. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i ukine pobijana rešenja ili da pobijana rešenja preinači, tako što će dozvoliti odlaganje plaćanja paušala i troškova postupka.

Vrhovni kasacioni sud dostavio je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP i u sednici veća, koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljene, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP) razmotrio spise predmeta, sa pravnosnažnim rešenjima protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je našao:

Zahtev je nedozvoljen.

Odredbom člana 484. Zakonika o krivičnom postupku, propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP), a u slučaju iz člana 485. stav 1. tačka 2) i 3) ovog zakonika mora se dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.

Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP), okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4, učinjenih u prvostepenom postupku i u postupku pred apelacionim sudom.

Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona, podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.

U konkretnom slučaju, branilac okrivljene AA, kao razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, pored ostalog, ističe povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP, zbog koje je podnošenje ovog vanrednog pravnog leka dozvoljeno okrivljenima preko branilaca, međutim, u obrazloženju zahteva ne navodi nijednom rečju u čemu se ova povreda sastoji, pa kako Vrhovni kasacioni sud pravnosnažnu odluku, odnosno postupak koji joj je prethodio ispituje samo u okviru razloga, dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti i nije ovlašćen da po službenoj dužnosti ispituje u čemu se konkretno sastoji povreda zakona na koju se zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje, to je zahtev branoca okrivljenog u ovom delu odbačen, jer nema zakonom propisan sadržaj u smislu odredbe člana 484. ZKP.

Nadalje, zahtevom se ukazuje na povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačka 2) i 3) ZKP, a u obrazloženju se ističe i povreda zakona iz člana 438. stav 1. tačka 3) ZKP, te povreda odredaba člana 264. stav 4. ZKP, a koje povrede shodno odredbi člana 485. stav 4. ZKP nisu predviđene kao dozvoljen zakonski razlog za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog preko branioca, pa je Vrhovni kasacioni sud u ovom delu zahtev odbacio kao nedozvoljen.

Najzad, istim zahtevom ukazuje se i na povredu odredaba članova 21, 32, 33, 34. i 199. Ustava Republike Srbije, te na povredu odredaba članova 6, 13. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Međutim, kako uz zahtev branilaca okrivljene nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojim je utvrđeno da je okrivljenom ili drugom učesniku u postupku povređeno ili uskraćeno ljudsko pravo i sloboda koji su zajemčeni Ustavom ili Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljene u ovom delu odbacio jer nema zakonom propisan sadržaj u smislu člana 484. ZKP.

Sa svega izloženog, a na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP, u delu u kojem je zahtev odbačen kao nedozvoljen, te na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP u delu u kojem je zahtev odbačen jer nema zakonom propisan sadržaj, doneta je odluka kao u izreci.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                                                   Predsednik veća-sudija,

Snežana Medenica, s.r.                                                                                                                               Nevenka Važić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić