
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2798/2020
08.04.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Branke Dražić i Danijele Nikolić, članova veća, u parnici tužilaca AA, BB i VV, svi iz ..., čiji je punomoćnik Stojan Takić advokat iz ..., protiv tuženog GG iz ..., čiji je punomoćnik Zoran Đušić advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužilaca koja je izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 3976/2019 od 04.02.2020. godine, u sednici veća koja je održana dana 08.04.2021. godine, doneo je
R E Š E NJ E
UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Nišu Gž 3976/2019 od 04.02.2020. godine i predmet vraća drugostepenom sudu na ponovno suđenje.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Leskovcu P 5723/18 od 02.04.2019. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev pa je obavezan tuženi da tužiocima, na ime naknade štete, solidarno isplati iznos od 629.600,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana veštačenja 21.01.2016. godine pa do konačne isplate, sve u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužiocima solidarno, na ime naknade troškova parničnog postupka, isplati iznos od 301.396,00 dinara u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude pod pretnjom prinudnog izvršenja.
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 3976/2019 od 04.02.2020. godine, preinačena je presuda Osnovnog suda u Leskovcu P 5723/18 od 02.04.2019. godine, tako što je odbijen tužbeni zahtev kojim su tužioci tražili da se obaveže tuženi da im na ime naknade štete solidarno isplati iznos od 629.600,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana veštačenja 21.01.2016. godine, i tužioci obavezani da tuženom, na ime naknade troškova parničnog postupka, isplate iznos od 183.046,00 dinara, u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužioci su blagovremeno izjavili reviziju iz svih zakonom propisanih razloga.
Tuženi je podneo odgovor na reviziju.
Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe člana 408. ZPP („Službeni glasnik RS“, broj 72/11 sa izmenama i dopunama), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužilaca osnovana.
Revizijom tužilaca se osnovano ukazuje da je u postupku pred drugostepenim sudom učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. ZPP u vezi člana 394. ZPP.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju od strane prvostepenog suda, tužioci su u toku 2015. godine na katastarskoj parceli .../... u KO ... podigli tri plastenika u kojima su zasadili ... . U toku maja meseca 2015. godine na plastenicima tužilaca, zbog posečenih najlona došlo je do štete, kako na svim plastenicima tako i na sadnicama, prema nalazu veštaka u iznosu od 629.600,00 dinara. Tužilac AA je prijavio seču najlona na plastenicima, ali policija nije pokrenula postupak niti je postupak pokrenut od strane tužioca ili bilo kog drugog organa. Tužioci su od drugih lica saznali da je najlone na plastenicima isekao tuženi, pa je prvostepeni sud poklonio veru saslušanim svedocima i tužiocima u svojstvu stranke, i usvojio tužbeni zahtev za naknadu štete u smislu odredbe članova 154. i 158. Zakona o obligacionim odnosima.
Drugostepeni sud je preinačio prvostepenu presudu, sa obrazloženjem da je na osnovu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostepeni sud izveo pogrešan zaključak da je tuženi odgovoran za štetu koju su pretrpeli tužioci, s obzirom da prvostepeni sud nije na pouzdan način utvrdio da postoji krivica tuženog, odnosno da je tuženi prouzrokovao štetu tužiocima, jer ni jedan od saslušanih svedoka nije potvrdio da je neposredno prisustvovao sečenju najlona na plastenicima od strane tuženog već su svi svedoci, pa i sami tužioci, čuli to od drugih lica zbog čega prvostepeni sud nije mogao da utvrdi da postoji krivica na strani tuženog za seču najlona, pa samim tim i za štetu koju su tužioci pretrpeli, pa nema mesta, po nalaženju drugostepenog suda, primeni odredbe člana 154. i 158. Zakona o obligacionim odnosima.
Međutim, odredbom člana 394. ZPP propisano je da će drugostepeni sud presudom da preinači prvostepenu presudu, ako je na osnovu rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi; ako je prvostepeni sud pogrešno ocenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka prvostepenog suda zasnovana isključivo na tim dokazima; ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda; ako smatra da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primenio materijalno pravo.
Kada se radi o saslušanju svedoka na ročištu pred prvostepenim sudom, kao neposrednom dokazu, zakonodavac drugostepenom sudu nije dao ovlašćenje da drugačije ceni tako izvedene dokaze, već samo dokaze koji su posredno izvedeni. Za ocenu iskaza saslušanog svedoka, osim sadržine važni su i drugi elementi kao što je držanje svedoka pred sudom, način na koji iznosi svoja saznanja o bitnim činjenicama i slično, a za tu ocenu kompetentan je samo sud pred kojim je dokaz neposredno izveden. Prvostepeni sud je jedino kompetentan da stekne uverenje o tačnosti sadržine iskaza svedoka čije je saslušanje neposredno izvodi kao dokaz jer ima uvid u njegovo držanje i način na koji daje iskaz. Pošto se radi o neposrednom dokazu drugostepeni sud nije imao ovlašćenje da drugačije ceni dokaze koji su neposredno izvedeni pred prvostepenim sudom.
U konkretnom slučaju, drugostepeni sud je preinačio prvostepenu presudu sa obrazloženjem da je na osnovu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostepeni sud izveo pogrešan zaključak da je tuženi odgovoran za štetu koju su pretrpeli tužioci, zaključujući da tuženi nije odgovoran i to na osnovu neposrednih dokaza koji su izvedeni pred prvostepenim sudom i tako utvrdio drugačije činjenično stanje kada je prvostepenu presudu preinačio.
U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti napred navedenu učinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i odlučiti o žalbi tuženog.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je pobijanu drugostepenu presudu ukinuo i odlučio kao u izreci, na osnovu odredbe člana 415. stav 1. ZPP.
Predsednik veća – sudija
Branislav Bosiljković, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić