Rev 4393/2021 3.1.2.8.3

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 4393/2021
22.12.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić i Dragane Mirosavljević, članova veća, u parnici tužioca ''Alter company'' d.o.o., Čačak, čiji je punomoćnik Goran Stamenić, advokat iz ..., protiv tuženog JKP ''Mladenovac'' iz Mladenovca, čiji je punomoćnik Uroš Radenković, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 848/21 od 10.03.2021. godine, u sednici održanoj 22.12.2021. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDAJU SE presuda Apelacionog suda u Beogradu Gž 848/21 od 10.03.2021. godine i presuda Osnovnog suda u Mladenovcu P 1111/15 od 26.10.2020. godine i predmet VRAĆA prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Mladenovcu P 1111/15 od 26.10.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da sud tuženog obaveže da mu na ime naknade materijalne štete isplati iznos od 7.500.000,00 dinara i to: na ime uništene robe iznos od 7.112.505,00 dinara, na ime čišćenja i dezinfekcije, te osposobljavanja magacinskog prostora iznos od 50.000,00 dinara, te da mu zbog izgubljene dobiti po osnovu nemogućnosti korišćenja poslovnog prostora isplati iznos od 115.000,00 dinara, a na ime izgubljene dobiti zbog nemogućnosti obavljanja delatnosti, nastanka štete pa do osposobljavanja prostora iznos od 184.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od 30.05.2011. godine, kao neosnovan. Stavom drugim izreke, tužilac je obavezan da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 510.000,00 dinara.

Apelacioni sud u Beogradu je, presudom Gž 848/21 od 10.03.2021. godine, odbio kao neosnovanu žalbu tužioca i potvrdio presudu Osnovnog suda u Mladenovcu P 1111/15 od 26.10.2020. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilac je izjavio blagovremenu reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 408. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', br. 72/11, 55/14, 87/18, 18/20), i utvrdio da je revizija osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP-a, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je bio zakupac poslovnog prostora u Mladenovcu u Ul. ... br. ..., površine 180 m2, na osnovu ugovora zaključenim sa vlasnikom, AA od 01.04.2009. godine. U noći između 28. i 29.maja 2011. godine, zbog velike količine padavina poplavljeno je 36 objekata u Mladenovcu zbog čega su Štab za vanredne situacije Grada i predsednik Opštine Mladenovac, formirali Komisiju za popis i procenu štete, koja je procenila da je za saniranje 33 snimljena oštećenja potrebno obezbediti najmanje 6.630.000,00 dinara. Pod tačkom 33 navedena je prodavnica obuće ''Alter'' u Ul. ... br. .../..., gde je u najniži prostor magacina obuće ušla voda velikog poplavnog talasa koji se kretao Ulicom ..., oštetila podove i zidove prostorije, sa konstatacijom da će ''radnici prodavnice izvršiti popis robe i procenjuje se da je šteta na uništenoj obući veoma velika''. U postupku obezbeđenja dokaza u predmetu 3R 1280/11 sudski veštak je utvrdio da je poplavljena obuća u količini od 2.786 pari ženske i muške obuće, što, prema maloprodajnim cenama iz cenovnika, iznosi 7.112.505,00 dinara. Prema mišljenju sudskog veštaka hidro-građevinske struke, uzrok poplave u magacinskom prostoru je voda-kišnica, stvorena usled velike količine padavina, koju kišnicu nije prihvatio sistem kišne kanalizacije zbog začepljenja šahta br. 20 i nepostojanja oluka i olučnjaka, zbog čega je voda direktno sprovedena na teren u dvorište stambenih zgrada, a radi se o stambenim zgradama sa pet ulaza. Zbog nagiba terena, došlo je do velikog prodora kišnice u podrumske prostorije, kojom prilikom je izbijen prozor i voda ušla u magacin tužioca, jer se upravo taj prozor nalazi na najnižoj tački dvorišta stambenih zgrada Ul. ..., ... i ..., koje formiraju dvorište kvadratnog oblika sa najnižom kotom, upravo ispod prozora magacine prodavnice ''Alter ''. Voda je prodrla u prostorije magacina sa 4 m visine, kao vodopad, zbog činjenice da je šaht br. 20 u koji se sliva voda sa 5 objekata, bio zapušen. Prema mišljenju veštaka, šaht br. 20 je prvi revizioni silaz, dakle završetak unutrašnjeg kanalizacionog sistema koji se nalazi na k.p. br. ... KO ... i predstavlja gradsko građevinsko zemljište uz zgradu, na kome je kao vlasnik i korisnik upisan Grad Beograd. Dvorišna kanalizacija vodi kroz parcelu k.p. br. ... i završava se u šahti br. 20, a odatle ide na ulicu. Sudski veštak smatra da su šahte promera cevi fi 200 povezane u transferzali 19, 20, 21 i 22 u nadležnosti komunalnog preduzeća, jer je za održavanje takvog sistema potrebno veće stručno znanje i opremljenost, tako da stanari nisu u mogućnosti sami da održavaju takve cevi.

Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da tuženi nije pasivno legitimisan da tužiocu naknadi štetu, u smislu odredbe člana 59. Odluke o odvođenju i prečišćavanju atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji Grada Beograda (''Službeni list Grada Beograda'', br. 6/2010...29/2015), pošto je, u smislu te odredbe Odluke, korisnik usluge dužan da se stara o unutrašnjim instalacijama kanalizacije i da ih održava u ispravnom stanju. Po mišljenju nižestepenih sudova, činjenica da se šaht br. 20 nalazi na parceli u vlasništvu Grada Beograda, ne oslobađa korisnika usluga utvrđene odgovornosti i obaveze održavanja unutrašnje kanalizacije, jer tokom postupka nije dokazano da su korisnici usluga (pa i sam tužilac) bili ometani da preduzimaju svoje obaveze iz člana 59. Odluke, imajući u vidu da je šaht br. 20 deo unutrašnje kanalizacije stambene zgrade koji nije bio u funkciji u noći između 28. i 29. maja 2011. godine, što je uzrok plavljenja magacina tužioca.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, nižestepeni sudovi su pogrešno primenili materijalno pravo, a zbog toga je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

Odredbom člana 2. Odluke o odvođenju i prečišćavanju atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji Grada Beograda, propisano je da komunalna delatnost odvođenja i prečišćavanja atmosferskih i otpadnih voda, u smislu te Odluke, jeste sakupljanje i uklanjanje otpadnih, atmosferskih i površinskih voda sa javnih površina kanalizacijom, njihovo prečišćanjavanje i ispuštanje iz mreže, održavanje kanalizacione mreže, slivnika i drugih objekata za uklanjanje voda, čišćenje septičkih jama, kao i sakupljanje iskorišćenih voda od priključaka potrošača na uličnu mrežu i odvođenje kanalizacionom mrežom, prečišćavanje i ispuštanje iz mreže u vodoprijemnike. Način obezbeđenja kontinuiteta odvođenja i prečišćavanja atmosferskih i otpadnih voda propisani u odredbi člana 51. Odluke, tako što je komunalno preduzeće dužno da organizuje svoj rad i poslovanje na način kojim se obezbeđuje trajno i bezbedno odvođenje i prečišćavanje atmosferskih i otpadnih voda, neprekidno, pod jednakim uslovima za sve korisnike usluga. U izvršavanju obaveze iz stava 1.ovog člana, komunalno preduzeće je dužno da preduzima mere na održavanju svih komunalnih objekata kanalizacije, radi obezbeđenja njihove stalne ispravnosti i bezbednog funkcionisanja (stav 2.). Korisnik usluge je dužan da se stara o unutrašnjim instalacijama kanalizacije i da ih održava u ispravnom stanju (član 59.). Na osnovu člana 60. Odluke, korisnik usluge je dužan da omogući ovlašćenim licima komunalnog preduzeća pristup komunalnim objektima i kanalizacije radi provere ispravnosti, otklanjanja kvarova, zamene i održavanja istih. Korisnik usluge je dužan da omogući ovlašćenim licima komunalnog preduzeća prelazak preko parcele i pristup nepokretnostima u vlasništvu korisnika usluga radi izvođenja radova iz stava 1. tog člana, na osnovu rešenja koje donosi lice koje rukovodi organizacionom jedinicom gradske uprave, odnosno uprave gradske opštine nadležnom za komunalne poslove (stav 2.). Ako postoje nepravilnosti i nedostaci u izvršenju obaveze na strani korisnika usluge, komunalno preduzeće će privremeno uskratiti odvođenje otpadnih voda korisnika usluga, pod uslovima i na način propisan ovom Odlukom (član 62.).

U konkretnom slučaju, veštačenjem je utvrđeno da je uzrok poplave u magacinskom prostoru tužioca u noći između 28. i 29. maja 2011.godine, to što je došlo do slivanja kišnice koju nije prihvatio sistem kišne kanalizacije zbog začepljenja šahte br. 20, pa je voda sprovedena direktno na teren u dvorište stambenih zgrada, slivajući se na najnižu tačku – prozor magacina, koji je bujica izbila, tako što je voda sa 4 m visine ušla, kao vodopad, u magacin. Održavanje kanalizacione mreže, slivnika i drugih objekata za uklanjanje vode je komunalna delatnost, jer je tako propisano odredbom člana 2. Odluke o odvođenju i prečišćavanju atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji Grada Beograda. Kontinuitet u odvođenju i prečišćavanju atmosferskih i otpadnih voda je u nadležnosti komunalnog preduzeća, koje je dužno da organizuje svoj rad i poslovanje na način kojim se obezbeđuje trajno i bezbedno odvođenje i prečišćavanje atmosferskih i otpadnih voda neprekidno, pod jednakim uslovima za sve korisnike usluga i da preduzima mere na održavanju svih komunalnih objekata kanalizacije radi obezbeđenja njihove stalne ispravnosti i bezbednog funkcionisanja, na osnovu odredbe člana 51. navedene Odluke. To što je odredbom člana 59. Odluke propisano da je korisnik usluge dužan da se stara o unutrašnjim instalacijama kanalizacije i da ih održava u ispravnom stanju, ne isključuje odgovornost komunalnog preduzeća za štetu pričinjenu neodržavanjem objekta kanalizacije radi njegovog bezbednog funkcionisanja. U tom smislu, tuženi je pasivno legitimisan i dužan da tužiocu naknadi pričinjenu štetu, na osnovu odredbe člana 184. Zakona o obligacionim odnosima, koja propisuje odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa, tako što preduzeća i druga pravna lica koja vrše komunalnu ili drugu sličnu delatnost od opšteg interesa, odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno vrše svoju uslugu. Nižestepeni sudovi nisu imali u vidu navedene odredbe Zakona i Odluke o odvođenju i prečišćavanju atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji Grada Beograda, pa zbog pogrešne primene materijalnog prava nije utvrđen iznos štete koju je tužilac, spornom prilikom pretrpeo.

Ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka jer zavisi od njegovog ishoda, na osnovu odredbe člana 163. stav 4. Zakona o parničnom postupku.

U ponovnom postupku potrebno je da prvostepeni sud činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrdi tako što će da utvrdi iznos štete koju je tužilac pretrpeo spornom prilikom, da bi potom imao mogućnost da, pravilnom primenom materijalnog prava, donese novu i zakonitu odluku.

Iz izloženih razloga Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 416. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća – sudija

Dobrila Strajina, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić