Kzz 744/2023 čl. 438 stav 2 tačka 1 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 744/2023
06.09.2023. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Dubravke Damjanović, Gordane Kojić, Svetlane Tomić Jokić i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Ivana Vujića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Trećeg osnovnog suda u Beogradu K 1235/21 od 14.10.2022. godine i Višeg suda u Beogradu Kž1 52/23 od 13.03.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 06.09.2023. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Ivana Vujića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Trećeg osnovnog suda u Beogradu K 1235/21 od 14.10.2022. godine i Višeg suda u Beogradu Kž1 52/23 od 13.03.2023. godine, u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Trećeg osnovnog suda u Beogradu K 1235/21 od 14.10.2022. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, za koje delo mu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci i istovremeno određeno da se utvrđena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti presude ne izvrši novo krivično delo.

Istom presudom prema okrivljenom izrečena je mera bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije i obavezan je na plaćanje troškova krivičnog postupka.

Presudom Višeg suda u Beogradu Kž1 52/23 od 13.03.2023. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog, a presuda Trećeg osnovnog suda u Beogradu K 1235/21 od 14.10.2022. godine, potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Ivan Vujić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i 3) ZKP, dok iz obrazloženja zahteva proizilazi da se suštinski podnosi zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je, po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen i nema propisani sadržaj.

Ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, branilac okrivljenog navodi da pisani nalaz i mišljenje veštaka dr Zorana Mihailovića nije snabdeven prijemnim štambiljom Osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu pa samim tim navedeni dokaz nije pribavljen na zakonom propisan način i sudska odluka se ne može zasnivati na takvom dokazu

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.

Iz spisa predmeta proizilazi da je na nalazu i mišljenju veštaka dr Zorana Mihailovića od 07.11.2021. godine, koje je određeno naredbom Trećeg osnovnog suda u Beogradu K 1235/21 od 03.09.2021. godine, konstatovano rukom da je „primljen na ruke dana 14.01.2022. godine“ sa potpisom lica koje ga je primilo u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu i da ne sadrži prijemni pečat tužilaštva.

Vrhovni sud nalazi da izvedeni dokaz, nalaz i mišljenje veštaka dr Zorana Mihailovića od 07.11.2021. godine predstavlja zakonit dokaz u ovom krivičnom postupku imajući u vidu da je predat organu postupka odnosno Trećem osnovnom javnom tužilaštvu, što je konstatovano na istom, a okolnost da isti ne sadrži prijemni pečat tužilaštva ne čini navedeni dokaz nezakonitim.

Imajući u vidu navedeno, Vrhovni sud nalazi da je prvostepeni sud u dokaznom postupku izveo dokaz na kome se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku presuda može zasnivati, te da stoga nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, na koju branilac okrivljenog neosnovano ukazuje u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti.

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA je u ostalom delu nedozvoljen i nema propisan sadržaj.

Branilac okrivljenog u zahtevu navodi da sud nije usvojio predlog odbrane za saslušanje svedoka a koji predlog je mogao pojačati položaj odbrane ili dovesti do oslobađanja okrivljenog od optužbe, kao i da se okrivljeni tokom postupka branio sam pa mu je uskraćena mogućnost da efikasno ospori optužbu protiv sebe čime mu je povređeno pravo iz člana 68. stav 1. tačka 10) ZKP, na koji način branilac okrivljenog suštinski ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 3) ZKP u vezi člana 395. i 68. stav 1. tačka 10) ZKP, a koje povrede zakona ne predstavljaju zakonske razloge zbog kojih je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, pa je Vrhovni sud, u ovom delu, zahtev branioca okrivljenog AA ocenio nedozvoljenim.

Takođe se u zahtevu navodi da se izricanje mere bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenom iz člana 89a KZ pokazuje kao nesvrsihodno, na koji način se ukazuje i na povredu odredbe člana 441. stav 2. ZKP, a koja povreda zakona ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, pa je Vrhovni sud i u ovom delu zahtev branioca okrivljenog AA ocenio nedozvoljenim.

U podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog označava povredu zakona iz člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP i povredu člana 33. stav 5. Ustava Republike Srbije.

Kada se zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, to se, prema odredbi člana 484. ZKP, uz zahtev mora dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda ljudskog prava i slobode okrivljenog ili drugog učesnika u postupku, a koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju podnosilac zahteva za zaštitu zakonitosti uz zahtev nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, to je Vrhovni sud našao da u pogledu ovih povreda zahtev za zaštitu zakonitosti nema propisan sadržaj.

Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Ivana Vujića, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP zahtev, u odnosu na navedenu povredu odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP i člana 484. i 485. stav 4. ZKP, zahtev odbacio i odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Milena Rašić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić