Rev 25964/2023 1.16.2.1; pravo na neometano uživanje imovine

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 25964/2023
17.01.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelice Bojanić Kerkez, predsednika veća, Vesne Stanković i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužioca „Enterijer Janković“ d.o.o. iz Novog Sada, koga zastupa Branislav Herceg, advokat iz ..., protiv tuženog Grada Novog Sada, čiji je zakonski zastupnik Pravobranilaštvo Grada Novog Sada, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 1839/23 od 31.08.2023. godine, u sednici održanoj 17.01.2024. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDAJU SE presuda Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 1839/23 od 31.08.2023. godine i presuda Višeg suda u Novom Sadu P 206/2022 od 25.04.2023. godine i predmet VRAĆA prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Novom Sadu P 206/2022 od 25.04.2023. godine, prvim i drugim stavom izreke, usvojen je tužbeni zahtev i obavezan tuženi da tužiocu isplati iznos od 30.547.703,55 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Trećim stavom izreke, utvrđeno je da je tužilac nosilac prava javne svojine na kp. br. .. površine 455m2 upisane u list nepokretnosti .. K.O. Novi Sad II, što je tužilac dužan priznati i trpeti upis ovog prava tuženog u katastar nepokretnosti. Četvrtim stavom izreke, obavezan je tuženi da tužiocu naknadi parnične troškove u iznosu od 497.455,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 1839/23 od 31.08.2023. godine, prvim stavom izreke, odbijena je žalba tuženog i potvrđena presuda Višeg suda u Novom Sadu P 206/2022 od 25.04.2023. godine u pobijanom delu. Drugim stavom izreke, odbijen je zahtev tuženog za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Odlučujući o izjavljenoj reviziji primenom člana 408. ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11 sa izmenama i dopunama), Vrhovni sud je našao da je revizija osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, ugovorom o kupoprodaji nepokretnosti zaključenim sa RSGV d.o.o. iz Novog Sada, dana 12.11.2007. godine tužilac je stekao pravo svojine na kp. br. .. K.O. Novi Sad II, površine 455m2, koja je kao posebna katastarska parcela dana 12.09.2005. godine formirana cepanjem ranije jedinstvene kp br. .. K.O. Novi Sad II. Na navedenoj katastarskoj parceli, kao predmetu kupoprodaje, koja se po vrsti i kulturi vodi kao gradsko – građevinsko zemljište i njiva prve klase, tužilac je uknjižen kao titular prava svojine sa udelom 1/1. Predmetna katastarska parcela obuhvaćena je Planom generalne regulacije prostora za porodično stanovanje u zapadnom delu Grada Novog Sada („Službeni list Grada Novog Sada“, br. 34/17) i Planom detaljne regulacije Telepa u Novom Sadu („Službeni list Grada Novog Sada“, br. 40/17) i u celini je namenjena za regulaciju ... ulice u Novom Sadu, kao površine javne namene. Celom svojom površinom ova kat. parcela je deo asfaltirane ulice ..., opremljene kompletnom infrastrukturom i koristi se od strane neograničnog broja lica.

Na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prihvatajući procenu veštaka o tržišnoj vrednosti nepokretnosti od 67.137,81 dinar/m2, kao zasnovanu na kriterijumima od uticaja na formiranje tržišne vrednosti konkretnog zemljišta, uz pribavljenu procenu Poreske uprave koja je data na niži iznos cene prema podacima o ostvarenom prometu, u iznosu od 48.568,24 dinara/m2, nižestepeni sudovi su utvrdili da je shodno članu 1. Protoka 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i odredbi člana 58. Ustava Republike Srbije, tužiocu povređeno pravo na imovinu, jer je kod izostanka postupka eksproprijacije na izloženi način on lišen svog prava na imovinu definisanog članom 3. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, te su tuženog obavezali na isplatu novčane naknade za faktičku eksproprijaciju predmetne katastarske parcele u visini od 30.547.703,55 dinara i na istoj su utvrdili pravo javne svojine tuženog.

Po oceni Vrhovnog suda, revizijom tuženog osnovano se ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava, koja je za posledicu imala i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Članom 58. Ustava Republike Srbije zajemčeno je mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona (stav 1.) i propisano je da pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne (stav 2.), dok je stavom 3. propisano da se korišćenje imovine može ograničniti na zakonom propisani način.

Odredbom člana 1. Protokola 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda propisano je da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine i da niko ne može biti lišen svoje imovine osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava (stav 1.) uz pravo države da dopušeno primenjuje zakone koje smatra potrebnim kako bi regulisala korišćenje imovine na način koji mora biti u skladu sa opštim interesom (stav 2.).

U konretnom slučaju, iz utvrđenog činjeničnog stanja sledi da je predmetno zemljište površine 455m2 kao posebna katastarska parcela formirano dana 12.09.2005. godine, da je pravo svojine na istoj tužilac stekao ugovorom o kupoprodaji zaključenim dana 12.11.2007. godine i da je to zemljište u celini u sastavu ulice ..., kompletno opremljena infrastrukturom i da se, kao javna površina, koristi od strane neograničnog broja lica.

Ovako utvrđeno činjenično stanje ne podudara se sa Informacijom o lokaciji za katastarsku parcelu .. K.O. Novi Sad II u Novom Sadu, ... ulica, datom od strane Gradske uprave Grada Novog Sada za urbanističke i građevinske poslove V-355-499/22 od 10.08.2022. godine, iz koje sledi da je navedena, već izdvojena katastarska parcela, u potpunosti planirana za površinu javne namene za regulaciju ... ulice u Telepu u Novom Sadu. Iz informacije sledi da je predmetna katastarska parcela namenjena regulisanju ... ulice, koja ulica je kao takva privedena nameni saobraćajnice, kao javne površine opremljene komunalnom infrastrukturom, ali se ne može prihvatiti kao nesumnjivo utvrđena činjenica da je i sama kp. br. .. K.O. Novi Sad II privedena nameni kao deo kolovoza postojeće saobraćajnice ili kao njena pešačka staza – trotoar ili se samo kao deo uz ulicu, građevinski neuređen, kao faktičko proširenje uz kolovoz koristi od strane neograničenog broja lica.

Navedenu činjenicu je potrebno nesumnjivo utvrditi iz tog razloga što formalno postojanje planskih dokumenata i faktičko korišćenje nekog zemljišta od strane neograničenog broja lica nije dovoljan uslov da bi tuženi, kao teritorijalna jedinica sa legitimnim pravom uređivanja i planiranja razvoja i strukture javnog prostora, bio obavezan na isplatu naknade za eksproprisano zemljište, koji postupak eksproprijacije nije sproveden od strane upravnog organa.

Ukoliko navedena površina od 455m2 prema građevinskim standardima nije opremljena komunalnom infrastrukturom i nije deo ... ulice (njenog kolovoza ili trotoara), čijoj je regulaciji namenjena prema sadržini pomenute Informacije, prvostepeni sud će oceniti da li je tužilac, kao isključivi katastarski vlasnik predmetne katastarske parcele, i na koji način, ograničen u vršenju svog prava svojine koje shodno članu 3. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa podrazumeva njegovo pravo da stvar drži, da je koristi i da njome raspolaže u okviru zakona. U zavisnosti od toga, oceniće ima li mesta pružanju delotvorne pravne zaštite u vidu novčanog obeštećenja i u kom obimu.

Takođe, odlučujući o preostalom delu tužbenog zahteva nižestepeni sudovi su utvrđujući pravo javne svojine tuženog na kp. br. .. K.O. Novi Sad II izvršili eksproprijaciju tužiočeve nepokretnosti, čime su protivno članu 20. Zakona o eksproprijaciji preuzeli prerogative Vlade Republike Srbije, kao izvršnog organa vlasti, u čijoj je nadležnosti utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju, kao i nadležnost organa uprave da o eksproprijaciji odlučuje u zakonom propisanom postupku.

U skladu sa datom pravnom argumentacijom prvostepeni sud će prilikom ponovnog odlučivanja razmotriti sve na šta je ukazano revizijskom presudom, te će pravilnom primenom materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje doneti zakonitu odluku.

Primenom člana 416. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

Jelica Bojanić Kerkez, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić