Rž1 r 44/2020 1.6.6.7

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rž1k, Rž1kp, Rž1g, Rž1r, Rž1gp, Rž1 u, Rž1up 44/2020
15.01.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, sudija Jasminka Stanojević, u predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik advokat Milorad J. Popović iz ..., u postupku zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o žalbi predlagača izjavljenoj protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu R4r 41/20 od 25.11.2020. godine, doneo je dana 15.01.2021. godine,

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana žalba predlagača i potvrđuje rešenje Apelacionog suda u Beogradu R4r 41/20 od 25.11.2020. godine.

ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova žalbenog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu R4r 41/20 od 25.11.2020. godine, odbijen je prigovor predlagača da se utvrdi da je u postupku pred Apelacionim sudom u Beogradu u predmetu Gž1 3197/19, povređeno pravo predlagača na suđenje u razumnom roku, a odbijen je i zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

Protiv navedenog rešenja predlagač je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Odlučujući o žalbi predlagača na osnovu odredbe člana 17. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15) i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijano rešenje primenom člana 386. u vezi člana 402. Zakona o parničnom postupku i zaključio da je žalba neosnovana.

U postupku donošenja pobijanog rešenja nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. ZPP, na koje Vrhovni kasacioni sud kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti, a ni povrede iz člana 12. ove zakonske odredbe na koju se ukazuje u žalbi, jer pobijano rešenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje je imao u vidu prilikom donošenja pobijanog rešenja.

Iz spisa i razloga pobijanog rešenja proizilazi da se radi o radnom sporu koji je tužilac pokrenuo dana 07.05.2013. godine, protiv tuženog JP Sportsko rekreativni poslovni centar „Milan Gale Muškatirović“ iz Beograda, koji je pravnosnažno okončan presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1310/16 od 20.04.2016. godine. Odlukom Ustavnog suda Už 4661/2016 od 01.02.2019. godine, poništena je navedena presuda Apelacionog suda u Beogradu i određeno je da isti sud donese novu odluku o žalbi tužioca izjavljenoj protiv presude Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 1934/13 od 15.01.2016. godine. Spisi su pod oznakom Gž1 745/19 dodeljeni u rad sudiji izvestiocu, raspoređenu Godišnjim rasporedom poslova, a rešenjem od 29.03.2019. godine spisi su vraćeni Prvom osnovnom sudu u Beogradu, radi dopune postupka. Spisi su ponovo dostavljeni Apelacionom sudu na odlučivanje o žalbi dana 14.11.2019. godine, dobili su novi broj Gž1 3197/19 i dati su u rad 20.01.2019. godine. Rešenjem predsednika Apelacionog suda u Beogradu Su I-2 247/20 od 18.08.2020. godine, predmeti sudije kojoj je navedeni predmet dodeljen u rad, a kojoj je odlukom Visokog saveta sudstva od 20.07.2020. godine prestala sudijska funkcija dana 01.08.2020. godine zbog navršenja radnog veka, raspodeljeni su sudijama Građanskog odeljenja za radne sporove koji imaju priliv. Predmet je iznet na sednicu veća dana 11.09.2020. godine, kada je odlučeno da se u tom predmetu zakaže rasprava, a primenom člana 383. stav 4. Zakona o parničnom postupku. Rasprava je zakazana za 27.01.2021. godine, na koju su pozvani tužilac sa napomenom radi ličnog saslušanja, tuženi i punomoćnici stranaka.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, a primenom odredbi Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prvostepeni sud je ocenio da je prigovor neosnovan, odnosno da u konkretnom slučaju postupanjem drugostepenog suda u navedenom parničnom predmetu, nije povređeno pravo tužioca na suđenje u razumnom roku.

Neosnovano se žalbom ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava.

Naime, odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, broj 98/2006), propisano je da svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega.

Odredbom člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Službeni list SCG“ – Međunarodni ugovori, broj 9/2003, 5/2005 i 7/2007, „Službeni glasnik RS“ – Međunarodni ugovori, broj 12/2010 i 10/2015), između ostalog, propisano je da svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu Zakona.

Odredbom člana 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 40/15), propisano je da pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku, uvažavaju se sve okolnosti predmetnog suđenja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda ili vrsta predmeta suđenja ili istrage, značaja predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranke tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski razlozi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluke.

Polazeći od navedenih materijalno pravnih odredbi u kontekstu utvrđenog činjeničnog stanja, Vrhovni kasacioni sud nalazi da je prvostepeni sud odlučujući o prigovoru predlagača pravilno ocenio sve utvrđene činjenice bitne za odluku u ovoj pravnoj stvari i prilikom donošenja pobijanog rešenja uzeo u obzir sve napred navedene okolnosti. Činjenica da postupak pred drugostepenim sudom još uvek nije okončan, imajući u vidu i u međuvremenu proglašeno vanredno stanje 15.03.2020. godine, te da je odlukom Narodne skupštine Republike Srbije („Službeni glasnik RS“ broj 65 od 06.05.2020. godine) ukinuto sa danom objavljivanja, se takođe mora uzeti u obzir, kao i činjenica da će sud morati raspravu i odluku o žalbi doneti u razumnom roku, kao i da u dosadašnjem postupanju drugostepenog suda, imajući u vidu sve okolnosti koje su navedene u razlozima pobijanog rešenja, ne ukazuju na takve propuste suda koji bi za posledicu imali povredu prava na suđenje u razumnom roku.

Iz navedenih razloga, a primenom člana 18. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, odlučeno je kao u izreci. Predlagaču nisu dosuđeni troškovi postupka, primenom člana 153. stav 1. i člana 154. ZPP, u vezi člana 30. ZVP, jer u ovom postupku nije uspeo.

Sudija

Jasminka Stanojević, s.r.

Pouka o pravnom leku

Protiv ovog rešenja nije dozvoljena žalba.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić