R1 21/2020 3.20.1

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 21/2020
22.01.2020. godina
Beograd

 

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Božidara Vujičića i dr Ilije Zindovića, članova veća, u pravnoj stvari tužioca advokata AA iz …, čiji je punomoćnik Miroslava Kisić Jovanović, advokat iz …, protiv tuženog „BB“ d.o.o. …, radi duga, odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti između Privrednog suda u Beogradu i Trećeg osnovnog suda u Beogradu, u sednici održanoj 22.01.2020. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Za suđenje u ovoj pravnoj stvari, STVARNO JE NADLEŽAN Treći osnovni sud u Beogradu.

O b r a z l o ž e nj e

Izvršni poverilac Božo Prelević, advokat iz Beograda je 02.12.2014. godine Trećem osnovnom sudu u Beogradu podneo predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika „BB“ d.o.o. Beograd, na osnovu verodostojne isprave – računa br. …/… od 05.12.2011. godine. Rešenjem o izvršenju Trećeg osnovnog sudu u Beogradu Iiv 279/14 od 17.04.2015. godine određeno je predloženo izvršenje protiv izvršnog dužnika.

Odlučujući po prigovoru izvršnog dužnika Treći osnovni sud u Beogradu je rešenjem Iiv 279/14 od 26.04.2016. godine stavio van snage rešenje o izvršenju Trećeg osnovnog sudu u Beogradu Iiv 279/14 od 17.04.2015. godine u delu kojim je određeno izvršenje i odlučio da će se postupak nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga i spise predmeta dostavio parničnom odeljenju Trećeg osnovnog suda u Beogradu na dalji postupak.

Rešenjem P 3765/17 od 28.09.2018. godine Treći osnovni sud u Beogradu se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i po pravnosnažnosti rešenja spise predmeta ustupio Privrednom sudu u Beogradu kao stvarno i mesno nadležnom sudu.

Privredni sud u Beogradu nije prihvatio stvarnu nadležnost i predmet je dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja sukoba stvarne nadležnosti.

Rešavajući nastali sukob stvarne nadležnosti, na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, broj 116/08,... 87/18) i člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14 i 87/18), Vrhovni kasacioni sud je našao da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Treći osnovni sud u Beogradu.

Naime, prema članu 25. stav 1. tačka 1. Zakona o uređenju sudova, privredni sud u prvom stepenu sudi u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju privrednih delatnosti, pa i kada je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice, ako je sa strankom u odnosu materijalnog suparničarstva. Odredbom člana 22. stav 2. istog Zakona, propisano je da osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan drugi sud.

Prema navedenoj zakonskoj odredbi (član 25. stav 1. tačka 1. Zakona), privredni sudovi su stvarno nadležni da sude u sporovima između domaćih i stranih privrednih društva, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija, odnosno između privrednih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu spora, što znači da kada se radi o privrednim subjektima za stvarnu nadležnost privrednog suda dovoljno je da je ispunjen subjektivni kriterijum. Ukoliko se radi o sporovima između privrednih subjekata i drugih pravnih lica za stvarnu nadležnost privrednog suda neophodno je da je ispunjen i objektivni kriterijum, odnosno da se radi o sporu između ovih lica nastalom u obavljanju privredne delatnosti.

Dakle, subjektivni kriterijum za nadležnost privrednih sudova je da se radi o sporu između privrednih društava i preduzetnika. Preduzetnikom se, u smislu člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS“ broj 36/11,... i 95/18), smatra poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i kao takvo je registrovano u skladu sa zakonom, a stavom 2. istog člana propisano je da fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, smatra se preduzetnikom samo ako je to tim posebnim propisom određeno. Delatnost advokata jeste regulisana posebnim zakonom – Zakonom o advokaturi, po kome je advokatura nezavisna i samostalna služba za pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim licima (član 2. stav 1. ovog Zakona), a advokaturom se može baviti lice upisano u imenik advokata Advokatske komore. Iz navedenog proizilazi da delatnost advokata predstavlja slobodnu delatnost, da se advokati upisuju u poseban registar – imenik advokata koji se vodi u Advokatskoj komori, ali Zakonom o advokaturi nije predviđeno da se advokati smatraju preduzetnicima (u skladu sa članom 83. stav 2. Zakona o privrednim društvima).

Imajući ovo u vidu, u konkretnom slučaju se radi o sporu između tužioca advokata, koji nema status preduzetnika i tuženog - pravnog lica, pa Vrhovni kasacioni sud nalazi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 25. stav 1. tačka 1. Zakona o uređenju sudova za nadležnost privrednog suda, jer nije ispunjen subjektivni kriterijum, s obzirom da se ne radi o sporu između privrednih subjekata, odnosno preduzetnika, pa je, primenom člana 22. stav 2. Zakona o uređenju sudova, za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari - stvarno nadležan osnovni sud.

Na osnovu iznetog, primenom člana 22. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

Vesna Popović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić