
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 366/2020
22.04.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Slađane Nakić Momirović, predsednika veća, Dobrile Strajina i Marine Milanović, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Milan Gucunja, advokat iz ..., protiv tužene „Direktna banka“ AD iz Kragujevca, radi utvrđenja ništavosti i sticanja bez osnova, odlučujući o sukobu mesne nadležnosti između Trećeg osnovnog suda u Beogradu i Osnovnog suda u Kragujevcu, na sednici održanoj 22.04.2021. godine, doneo je
R E Š E NJ E
Za postupanje u ovom predmetu, mesno je nadležan Osnovni sud u Kragujevcu.
O b r a z l o ž e nj e
Osnovni sud u Kragujevcu, rešenjem P 5342/19 od 12.02.2020. godine, oglasio se mesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu i odlučio da po pravnosnažnosti rešenja, spise predmeta ustupi Trećem osnovnom sudu u Beogradu, kao stvarno i mesno nadležnom sudu za postupanje u ovom predmetu. U obrazloženju je ukazao, da je tužena na prvom ročištu za glavnu raspravu održanom 12.02.2020. godine istakla da je Ugovorom o gotovinskom kreditu od 09.05.2017. godine, ugovorena nadležnost suda u Beogradu. Zatim, da imajući u vidu prigovor tužene o mesnoj nenadležnosti i da među strankama postoji sporazum o mesnoj nadležnosti, to je na osnovu odredbe člana 20. stav 1. a u vezi odredbe člana 65. stav 1. Zakona o parničnom postupku, odlučio kao u izreci rešenja.
Treći osnovni sud u Beogradu, nije prihvatio mesnu nadležnost, već je uz dopis P 18744/20 od 28.08.2020. godine, spise predmeta dostavio Vrhovnom kasacionom sudu, radi odlučivanja o sukobu mesne nadležnosti. U obrazloženju je ukazao, da u konkretnoj situaciji postoji sporazum o mesnoj nadležnosti „stvarno nadležnog suda u Beogradu“ i da takav sporazum ne proizvodi pravno dejstvo, iz razloga što je u vreme zaključenja predmetnog ugovora o kreditu, nadležnost prvostepenih sudova u Beogradu bila podeljena između pet opštinskih sudova (Prvog, Drugog, Trećeg, Četvrtog i Petog opštinskog suda u Beogradu). Zatim, kako je takav sporazum nepotpun i osnov spora je utvrđenje ništavosti ugovorne odredbe i sticanje bez osnova, a tužena banka prema izveštaju Agencije za privredne registre ima sedište u Kragujevcu, da je nadležnost potrebno odrediti primenom opštih pravila o mesnoj nadležnosti.
Vrhovni kasacioni sud je odlučujući o sukobu mesne nadležnosti na osnovu odredbe člana 22. stav 1. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11, 49/13 - US, 74/13 - US, 55/14, 87/18 i 18/20), a u vezi odredbe člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 116/08, 104/09, 101/10, 31/11, 78/11, 101/11, 101/13, 40/15, 106/15, 13/16, 108/16, 113/17, 65/18 - US, 87/18 i 88/18 - US), utvrdio da je za postupanje u ovom predmetu mesno nadležan Osnovni sud u Kragujevcu.
Tužba je 29.10.2019. godine posredstvom pošte, preporučeno, podneta Osnovnom sudu u Kragujevcu. Predmet tužbenog zahteva je utvrđenje ništavosti odredbe člana 1. stav 1. tačka 7. Ugovora o gotovinskom kreditu od 09.05.2007. godine i isplata na ime sticanja bez osnova iznosa od 15.742,27 dinara, koji iznos je u tužbi označen i kao vrednost predmeta spora. Navedeni Ugovor o gotovinskom kreditu od 09.05.2007. godine, zaključen između „Piraeus Banka“ AD iz Beograda, pravnog prethodnika tužene i tužilje AA iz ..., sadrži sporazum o mesnoj nadležnosti stvarno nadležnog suda u Beogradu (ugovorne strane su saglasne da sve sporove nastale povodom ovog ugovora rešavaju sporazumno, a u slučaju da to nije moguće ugovara se nadležnost stvarno nadležnog suda u Beogradu – član 10. stav 1. Ugovora). Tužena je podnela odgovor na tužbu i pre početka ročišta od 12.02.2020. godine istakla da je ugovorom o gotovinskom kreditu od 09.05.2007. godine ugovorena stvarna nadležnost suda u Beogradu, a da u konkretnoj situaciji nema sporazuma među strankama o mesnoj nadležnosti, a tužilac ostavio sudu na ocenu, da bi se sud na istom oglasio mesno nenadležnim.
Odredbom člana 19. stav 2. ZPP je propisano da, ako se tužba ne dostavlja tuženom na odgovor, sud će po službenoj dužnosti da se oglasi mesno nenadležnim u roku od osam dana od dana prijema tužbe. Odredbom stava 3. ovog člana, da, sud može da se po prigovoru mesne nenadležnosti tuženog oglasi mesno nenadležnim u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu. Odredbom stava 4. ovog člana, da, ako se tužba ne dostavlja na odgovor, tuženi može da istakne prigovor mesne nenadležnosti najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na prvom ročištu za glavnu raspravu, a ako se pripremno ročište ne održava, a pre upuštanja u raspravljanje, o čemu sud mora da odluči u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.
Odredbom člana 65. stav 1. ZPP, je propisano, da, ako zakonom nije propisana isključiva mesna nadležnost nekog suda, stranke mogu da se sporazumeju da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mesno nadležan, pod uslovom da je taj sud stvarno nadležan. Odredbom stava 3. ovog člana, da, sporazum iz stava 1. i 2. ovog člana proizvodi pravno dejstvo samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se odnosi na određeni spor ili više sporova, koji svi proističu iz određenog pravnog odnosa. Odredbom stava 4. ovog člana, da, ispravu o sporazumu tužilac mora da priloži uz tužbu, a tuženi uz prigovor nenadležnosti.
Odredbom člana 472. stav 1. ZPP je propisano, da, u postupku o sporovima male vrednosti ne dostavlja se tužba tuženom na odgovor.
Kako se u konkretnoj situaciji radi o sporu male vrednosti u smislu odredbi člana 468. ZPP i tužena pre upuštanja u raspravljanje na ročištu ukazala na sporazum o mesnoj nadležnosti iz odredbe člana 10. stav 1. navedenog Ugovora o gotovinskom kreditu, kojom nije određeno u pogledu kog suda, s obzirom na to da su odredbama člana 3. stav 1. tačka 4, 5. i 6. važećeg Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava („Službeni glasnik RS“ broj 101/13) za teritoriju gradskih opština u Beogradu osnovana tri suda: Prvi, Drugi i Treći osnovni sud u Beogradu, to takav sporazum samo u pogledu nadležnosti suda u Beogradu, ali ne i kog suda u Beogradu, ne proizvodi pravno dejstvo.
Stoga, kako u konkretnoj situaciji nije propisana isključiva mesna nadležnost, to je za dalje postupanje u ovom predmetu mesno nadležan Osnovni sud u Kragujevcu, kao sud opšte mesno nadležan za tuženu, s obzirom na to da je prema navedenom na njegovom području sedište tužene u smislu odredbe člana 40. stav 2. ZPP.
Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 22. stav 1. ZPP, odlučio kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Slađana Nakić Momirović, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić