
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 369/2021
23.06.2021. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Zvezdane Lutovac, predsednika veća, Dragane Marinković i Gordane Komnenić, članova veća, u pravnoj stvari tužioca AA pr, Agencija za veštačenje i konsalting, ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo pravde, Visoki savet sudstva, Beograd, koju zastupa Državno pravobranilaštvo RS, Beograd, radi duga, odlučujući o sukobu stvarne nadležnosti između Privrednog suda u Beogradu i Prvog osnovnog suda u Beogradu, u sednici održanoj 23.06.2021. godine, doneo je
R E Š E NJ E
Za suđenje u ovoj pravnoj stvari, STVARNO JE NADLEŽAN Prvi osnovni sud u Beogradu.
O b r a z l o ž e nj e
AA iz ..., stalni sudski veštak ekonomske struke iz Agencije za veštačenje i konsalting, podneo je tužbu Prvom osnovnom sudu u Beogradu, protiv tužene Republike Srbije, Ministarstva pravde, Visokog saveta sudstva, radi naplate potraživanja od 3.500,00 dinara, za izvršenu uslugu veštačenja u predmetu Osnovnog suda u Kragujevcu P 4482/16. Po prijemu predmeta Prvi osnovni sud u Beogradu se rešenjem P 31097/20 od 02.12.2020. godine oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te je odredio da se po pravnosnažnosti rešenja predmet dostavi Privrednom sudu u Beogradu, kao mesno i stvarno nadležnom. Ovo rešenje potvrđeno je odlukom Višeg suda u Beogradu Gž 1614/21 od 10.02.2021. godine.
Privredni sudu u Beogradu nije prihvatio stvarnu nadležnost i predmet je dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja sukoba stvarne nadležnosti.
Rešavajući nastali sukob stvarne nadležnosti, na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova ("Sl. glasnik RS", br.116/08, ... i 113/17) i člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br.72/11, ... i 18/20), Vrhovni kasacioni sud je našao da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Prvi osnovni sud u Beogradu.
Naime, prema članu 25. stav 1. tačka 1. Zakona o uređenju sudova, privredni sud u prvom stepenu sudi u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju privrednih delatnosti, pa i kada je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice, ako je sa strankom u odnosu materijalnog suparničarstva. Primenom člana 22. stav 2. Zakona o uređenju sudova, osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima, ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud.
Prema navedenoj zakonskoj odredbi (član 25. stav 1. tačka 1. Zakona), privredni sudovi su stvarno nadležni da sude u sporovima između domaćih i stranih privrednih društva, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija, odnosno između privrednih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu spora, što znači da kada se radi o privrednim subjektima za stvarnu nadležnost privrednog suda dovoljno je da je ispunjen subjektivni kriterijum. Ukoliko se radi o sporovima između privrednih subjekata i drugih pravnih lica za stvarnu nadležnost privrednog suda neophodno je da je ispunjen i objektivni kriterijum, odnosno da se radi o sporu između ovih lica nastalom u obavljanju privredne delatnosti.
Dakle, subjektivni kriterijum za nadležnost privrednih sudova je da se radi o sporu između privrednih društava i preduzetnika. Preduzetnikom se, u smislu člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS“ broj 36/11 i 99/11), smatra poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i kao takvo je registrovano u skladu sa zakonom, a primenom stava 2. istog člana, fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, smatra se preduzetnikom samo ako je to tim posebnim propisom predviđeno. Delatnost veštaka jeste regulisana posebnim zakonom – Zakonom o sudskim veštacima („Sl. glasnik RS“ br.44/10), po kome veštačenje obavljaju fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove predviđene ovim zakonom, državni organi u okviru kojih se može obaviti veštačenje, kao i naučne i stručne ustanove (član 3. stav 1. Zakona). Poslove veštačenja predstavljaju stručne aktivnosti čijim se obavljanjem, uz korišćenje naučnih, tehničkih i drugih dostignuća, oni koriste prilikom utvrđivanja, ocene ili razjašnjenja pravno relevantnih činjenica. U skladu sa odredbom člana 13. stav 1. i 2. i člana 22. stav 2. i 4. ovog Zakona, sudski veštaci i pravna lica koja obavljaju poslove veštačenja upisuju se u registar veštaka, odnosno u registar pravnih lica koja obavljaju poslove veštačenja, na osnovu rešenja ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Iz navedenog proizilazi da delatnost veštaka predstavlja vršenje stručnih aktivnosti, da se veštaci, bilo kao fizička ili pravna lica, upisuju u odgovarajući registar, ali Zakonom o sudskim veštacima nije predviđeno da se oni smatraju preduzetnicima (u skladu sa članom 83. stav 2. Zakona o privrednim društvima).
Imajući ovo u vidu, odnosno da se u konkretnom slučaju radi o sporu između tužioca sudskog veštaka, koji po zakonu nema status preduzetnika i tužene Republike Srbije, koja jeste pravno lice, ali ne i privredni subjekat, kao i da pružanje usluge veštačenja ne predstavlja privrednu delatnost, Vrhovni kasacioni sud nalazi da se u ovoj pravnoj stvari nisu stekli uslovi iz člana 25. stav 1. tačka 1. Zakona o uređenju sudova za nadležnost privrednog suda, jer nije ispunjen ni subjektivni, ni objektivni kriterijum, pa je, primenom člana 22. stav 2. Zakona o uređenju sudova, za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari - stvarno nadležan osnovni sud, odnosno konkretno Prvi osnovni sud u Beogradu.
Na osnovu iznetog, primenom člana 22. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Zvezdana Lutovac,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić