R4 g 189/2015 nedozvoljenost zahteva zbog litispendencije

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R4 g 189/2015
22.10.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milomira Nikolića, predsednika veća, Slađane Nakić-Momirović i Marine Govedarica, članova veća, u pravnoj stvari predlagača M.M. iz B., čiji je punomoćnik O.J., advokat iz S., radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, u sednici održanoj 22.10.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev M.M. iz B. za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagač M.M. iz B., podneo je Apelacionom sudu u Novom Sadu, dana 12.08.2015. godine, zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u prvostepenom parničnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Subotici, u predmetu P 1037/14. Predložio je da sud utvrdi da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku i da mu odredi primerenu naknadu za povredu ovog prava u iznosu od 500.000,00 dinara, sa troškovima postupka u iznosu od 63.375,00 dinara.

Apelacioni sud u Novom Sadu je rešenjem R4 g 89/15 od 08.09.2015. godine, predmet ustupio Vrhovnom kasacionom sudu, radi odlučivanja o zahtevu predlagača za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Odlučujući o zahtevu predlagača, na osnovu člana 8a Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“ broj 116/2008 ... 101/2013), u vezi sa članom 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, koji se primenjuje na osnovu člana 8v Zakona o uređenju sudova, Vrhovni kasacioni sud je našao da je zahtev predlagača nedozvoljen.

Prema stanju u spisima, predlagač je 20.07.2015. godine, Apelacionom sudu u Novom Sadu, podneo zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku koji se u prvom stepenu vodio pred Osnovnim sudom u Subotici, u predmetu P 1037/14. Postupajući po ovom zahtevu, Apelacioni sud u Novom Sadu je, nakon uvida u spise predmeta Osnovnog suda u Subotici P 1037/14, doneo rešenje R4 g 84/15 od 14.09.2015. godine, kojim je utvrdio povredu prava predlagača na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku koji se u prvom stepenu vodio pred Osnovnim sudom u Subotici, u predmetu P 1037/14 i odredio primerenu naknadu. Na ovo rešenje je predlagač izjavio žalbu o kojoj još nije odlučeno.

Predlagač je ponovo, dana 12.08.2015. godine, Apelacionom sudu u Novom Sadu, podneo identičan zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku - u parničnom postupku koji se u prvom stepenu vodio pred Osnovnim sudom u Subotici, u predmetu P 1037/14. Pošto je utvrdio da je prvostepeni postupak u tom predmetu okončan donošenjem presude Osnovnog suda u Subotici P 1037/14 od 31.03.2015. godine i da je spis dostavljen Apelacionom sudu u Novom Sadu 30.06.2015. godine radi odlučivanja o izjavljenoj žalbi, odnosno da je u toku drugostepeni postupak, Apelacioni sud u Novom Sadu je rešenjem R4 g 89/15 od 08.09.2015. godine predmet ustupio Vrhovnom kasacionom sudu, radi odlučivanja o zahtevu predlagača za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, propisano je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljeni sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega.

Odredbom člana 8a stav 1. Zakona o uređenju sudova, propisano je da stranka u sudskom postupku, koja smatra da joj je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, može neposredno višem sudu podneti zahtev za zaštitu prava u razumnom roku.

Pravilna primena navedenih odredaba podrazumeva da sud ima obavezu da o zahtevima za odlučivanje o pravima i obavezama stranke, kao i o osnovanosti sumnje i optužbama protiv stranke, koje su bile razlog za pokretanje postupka, sprovede sudski postupak bez odugovlačenja u skladu sa prethodno određenim vremenskim rokovima za preduzimanje radnji u postupku. U slučaju suprotnog postupanja suda, u toku bilo kog sudskog postupka, stranka može neposredno višem sudu podneti zahtev radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

Predlagač je u kratkom roku podneo dva istovetna zahteva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Postupajući po prvom podnetom zahtevu, Apelacioni sud je doneo rešenje kojim je utvrdio da je predlagaču povređeno pravo na suđenje u razumnom roku i odredio primerenu naknadu, a na ovo rešenje je predlagač izjavio žalbu o kojoj još nije odlučeno, tako da je postupak po zahtevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u toku. U vreme podnošenja drugog istovetnog zahteva koje je usledilo ubrzo nakon podnošenja prvog, okolnosti koje su od značaja za odlučivanje o zahtevu se nisu promenile, zbog čega Vrhovni kasacioni sud nalazi da u konkretnom slučaju zahtev predlagača treba odbaciti.

Prema članu 8v. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, na postupak za povredu prava na suđenje u razumnom roku shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak, a odredbe člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku upućuju na primenu odredaba Zakona o parničnom postupku. Prema članu 203. stav 3. Zakona o parničnom postupku, dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahteva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu da odbaci. Primenom navedene odredbe Zakona o parničnom postupku, na koju upućuje Zakon o vanparničnom postupku, sud je ovaj zahtev odbacio, jer postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku po ranije podnetom zahtevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku još teče.

Na osnovu iznetog, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci.

Predsednik veća–sudija

Milomir Nikolić,s.r.