R4 r 22/2023 1.6.6.7; pravni lekovi za ubrzanje postupka

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
R4 r 22/2023
28.08.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, sudija Vladislava Milićević, određena Godišnjim rasporedom poslova u sudu u smislu člana 7. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, u predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Tomislav Šunjka, advokat iz ..., odlučujući o prigovoru radi ubrzanja postupka, doneo je dana 28.08.2023. godine,

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovan, prigovor predlagača AA iz ... za ubrzavanje postupka u predmetu Vrhovnog suda Rev2 322/23.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagač je, preko punomoćnika, 29.06.2023. godine podneo Vrhovnom sudu podnesak naslovljen kao „prigovor radi ubrzanja postupka“. Predložio je da Vrhovni sud donese odluku kojom će utvrditi da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u postupku pred Vrhovnim sudom Rev2 322/23 i naloži tom sudu ubrzanje postupka.

Odlučujući o prigovoru, na osnovu članova 7, 9. i 10. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ br. 40/15), Vrhovni sud je ocenio da je prigovor neosnovan.

Nakon sprovedenog ispitnog postupka, uvidom u elektronski izveštaj pisarnice Vrhovnog kasacionog suda i uvidom u podatke Centralizovanog sistema za upravljanje predmetima na standardizovani način Vrhovnog kasacionog suda – SAPS i izjašnjenja sudije zaduženog za postupanje u predmetu Rev2 322/23 utvrđeno je da je tužilac AA iz ... podneo Prvom osnovnom sudu Beogradu inicijalni akt dana 29.07.2015. godine protiv tužene Republike Srbije – MUP radi isplate razlika zarada, da je nakon obavljenog veštačenja presudom Prvog osnovnog suda Beogradu P1 2404/15 od 28.12.2017. godine bio usvojen tužbeni zahtev, da je navedena presuda u stavovima drugom i trećem izreke ukinuta rešenjem Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1409/18 od 09.05.2018. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, da je nakon toga presudom Prvog osnovnog suda Beogradu P1 1865/18 od 27.01.2021. godine delimično usvojen tužbeni zahtev tužioca, da su presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3694/21 od 16.08.2022. godine odbijene žalbe tužioca i tužene i potvrđena prvostepena presuda.

Tužilac je izjavio reviziju 10.10.2022. godine. Predmet Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3694/21, sa predmetom Prvog osnovnog suda Beogradu P1 1865/18 dostavljen je Vrhovnom kasacionom sudu 26.01.2023. godine. Predmet je pod brojem Rev2 322/23 predat dana 03.02.2023. godine savetniku u pripremnom odeljenju, potom je njime zadužen postupajući sudija, da bi bio ponovo predat savetniku u pripremnom odeljenju 09.02.2023. godine i 12.04.2023. godine (usled podneska tužioca). Predmet je izvećan na sednici veća 13.07.2023. godine, pisani otpravak je sačinjen 24.08.2023. godine, i potom predmet predat sudskoj praksi 28.08.2023. godine radi otpravljanja iz suda.

Odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, propisano je da svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljeni sud pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega.

Odredbom člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Službeni list SCG“-Međunarodni ugovori br. 9/03, 5/05 i 7/07, „Službeni glasnik RS“-Međunarodni ugovori br. 12/10 i 10/15), između ostalog, propisano je da svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom obrazovanim na osnovu zakona.

Odredbom člana 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku propisano je da pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku uvažavaju se sve okolnosti predmetnog suđenja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog organa, priroda ili vrsta predmeta suđenja ili istrage, načina predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranke tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim i poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski razlozi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluke.

Razumna dužina trajanja sudskog postupka predstavlja optimalno potrebno vreme da se odluči o pravu stranke koje je sporno, da bi se otklonila neizvesnost, a stranka dobila saznanje da li joj sporno pravo pripada, čime se obezbeđuje pravna sigurnost stranaka.

Optimalno vreme potrebno za okončanje postupka je relativna kategorija koja se procenjuje u svakom konkretnom slučaju na osnovu okolnosti koje se tiču složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u sudskom postupku, ponašanja podnosioca zahteva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, postupanja suda, prirode zahteva, odnosno značaja predmeta spora za podnosioca zahteva.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, u kontekstu utvrđenih činjenica, Vrhovni kasacioni sud je zaključio da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetu Vrhovnog suda Rev2 322/2022. Vreme trajanja postupka u celini je bitno merilo za primenu standarda prava na suđenje u razumnom roku. Evropski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu okvirno utvrdio vreme trajanja postupka u različitim instancama izražavajući mišljenje da je u granicama razumnog roka drugostepeni postupak koji traje do 5 godina.

U konkretnom slučaju, inicijalni akt je podnet dana 29.07.2015. godine, nakon izjavljivanja revizije predmet Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3694/21, sa predmetom Prvog osnovnog suda Beogradu P1 1865/18 dostavljen je Vrhovnom kasacionom sudu 26.01.2023. godine i pod brojem Rev2 322/23 predat dana 03.02.2023. godine savetniku u pripremnom odeljenju (potom mu je vraćen 09.02.2023. godine i 12.04.2023. godine), nakon čega je je predmetom bio zadužen postupajući sudija, predmet je izvećan na sednici veća 13.07.2023. godine, pisani otpravak je sačinjen 24.08.2023.godine, i potom predmet predat sudskoj praksi 28.08. 2023. godine radi otpravljanja iz suda.

Imajući u vidu traženu pravnu zaštitu (isplata razlike zarada), Vrhovni sud nalazi da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku bez obzira na dužinu trajanja postupka, s obzirom na to da je postupak pravnosnažno okončan u granicama razumnog roka (u roku neznatno dužem od pet godina od podnošenja tužbe do donošenja drugostepene odluke). Pravo predlagača nije povređeno ni u postupku pred Vrhovnim sudom, jer je odluka doneta 13.07.2023. godine, pa se postupanje ovog suda ne može oceniti kao neažurno ili van razumnog roka.

Osim toga, predmet je predat sudskoj praksi 28.08.2023. godine radi otpravljanja iz suda, pa nema razloga za nalaganje procesnih radnji koje delotvorno ubrzavaju postupak u smislu odredbe člana 11. stav 1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što predstavlja još jedan razlog za odluku o neosnovanosti prigovora predlagača.

Imajući u vidu navedeno, Vrhovni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 10. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Sudija

Vladislava Milićević, s.r.

Pouka o pravnom leku:

Protiv ovog rešenja predlagač ima pravo žalbe

Vrhovnom sudu, u roku od 8 dana.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić