Rev 11383/2023 3.19.1.25.1.4

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 11383/2023
17.01.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Nadežde Vidić i Dragane Mirosavljević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Mirjana Joksimović, advokat iz ..., protiv tuženog „BB“ d.o.o. Kragujevac, čiji je punomoćnik Svetlana Vasić advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1362/22 od 07.06.2022. godine, u sednici održanoj 17.01.2024. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1362/22 od 07.06.2022. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1362/22 od 07.06.2022. godine.

ODBIJA SE zahtev tuženog za naknadu troškova revizijskog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kragujevcu P 3049/18 od 24.09.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijen je, kao neosnovan, tužbeni zahtev da se utvrdi da je tužilac vlasnik posebnog dela objekta (...) površine 86,23 m2 sa posebnim ulazom i dvokrakim stepenicama do međusprata, prema overenom Glavnom projektu usaglašavanja i dogradnje poslovnog objketa (A) i pomoćnog objekta i nastrešnice (B, C i D), broj projekta 9/2002 od oktobra 2002 i prema upotrebnoj dozvoli – rešenju Gradske uprave za urbanizam i izgradnju Grada Kragujevca br. ... ...-...-... od 13.06.2007. godine, a koji poseban deo postoji kao izdvojena posebna celina u okviru upisane poslovne zgrade broj ... za koju nije utvrđena delatnost, zemljište pod zgradom -objektom 902 m2 na k.p. br. .../... ( stara kp.br. ... KO ...) LN br. ... KO ..., Ulica ... br. ... u ..., što je tužena dužna da trpi i dozvoli da tužilac upiše pravo svojine na opisanom posebnom delu objekta(...) kao izdvojenoj celini sa udelom 1/1, bez naknadnog prisustva i saglasnosti tuženog u katastru nepokretnosti Kragujevac, po osnovu ove presude i da preda u svojinu i državinu pripadajući poseban deo objekta tužioca. Stavom drugim izreke, odbijen je, kao neosnovan, tužbeni zahtev da se uredi način korišćenja parcele k.p. br. .../... KO ..., tako da tužilac zajedno sa tuženim koristi ulaz od kapije iz ulice ... do prvih ulaznih vrata na zgradi broj ..., da koristi ulaz broj ... do stepeništa za međusprat i da koristi deo neizgrađene parcele u površini od 2.425,25 m2 pri čemu će u svoj deo parcele tužilac ulaziti sa zadnje strane parcele, gde je ugrađena velika

2

dvokrilna metalna kapija koristeći severni i zapadni deo parcele u površini 2.425,25 m2 uz zajedničko korišćenje velike kapije, a tuženi svoj deo parcele koristiće ispred ulaza iz ulice ... nužno potrebno zemljište oko objekta, veliku ulaznu kapiju sa zadnje strane i preostali deo parcele pod objektom i deo koji se naslanja prema postojećim objektima u površini od 2.612,75 m2. Stavom trećim izreke, obavezan je tužilac da tuženom isplati troškove parničnog postupka od 374.298,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.

Dopunskom presudom Osnovnog suda u Kragujevcu P 3049/18 od 25.01.2022. godine, odbijen je, kao neosnovan tužbeni zahtev da se konstituiše pravo lične službenosti plodouživanja u korist tužioca a u odnosu na poslovnu zgradu (uključujući i galeriju) za koju nije utvrđena namena u ..., ... ..., površine u osnovi 902m2, broj zgrade ..., na k.p. br. .../... KO ..., sve upisano u LN br. ... KO ..., koji će trajati do smrti tužioca, a što je vlasnik objekta dužan da trpi i dozvoli da se tužiočevo pravo upiše na teret na navedenom objektu u Katastru nepokretnosti Kragujevac.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1362/22 od 07.06.2022. godine, stavom prvim izreke, odbijene su kao neosnovane žalbe tužioca i potvrđena presuda Osnovnog suda u Kragujevcu P 3049/18 od 24.09.2020. godine i dopunska presuda Osnovnog suda u Kragujevcu P 3049/18 od 25.01.2022. godine. Stavom drugim izreke, odbijeni su zahtevi stranaka za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilac je izjavio blagovremenu reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, pozivajući se na odredbu člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Tuženi je podneo odgovor na reviziju. Troškove revizijskog postupka je tražio i opredelio.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20), u vezi odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, broj 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku za odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca.

Predmet tražene pravne zaštite je utvrđenje prava svojine i konstituisanje lične službenosti putem sudske odluke u korist tužioca. Nižestepeni sudovi su odbili tužbeni zahtev tužioca primenom odgovarajućih odredbi materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje. Navodima revizije ukazuje se na bitnu povredu odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje što nisu razlozi za izjavljivanje posebne revizije na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. Revident uz reviziju nije dostavio drugačiju odluku sudova donete u predmetima sa istim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem kao u ovom predmetu, u smislu potrebe ujednačavanja sudske prakse.

Na osnovu odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije tuženog u smislu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 403. stav 3. Zakona parničnom postupku, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Tužbu radi utvrđenja tužilac je podneo 12.06.2018. godine a vrednost predmeta spora je 4.059.200,00 dinara (34.251,00 evra).

Imajući u vidu da je ovo imovinskopravni spor koji se odnosi na novčano potraživanje u kom vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da revizija tužioca nije dozvoljena na osnovu odredbe člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku.

Na osnovu odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Zahtev tuženog za naknadu troškova sastava odgovora na reviziju odbijen je na osnovu člana 154. stav 1. ZPP jer se ne radi o troškovima potrebnim radi vođenja ove parnice pa je odlučeno kao u stavu trećem izreke.

Predsednik veća – sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković