Rev 14769/2023 3.1.1; stvarno pravo

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 14769/2023
28.02.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Zorana Hadžića, članova veća, u parnici tužilaca Republike Srbije, koju zastupa Državni pravobranilac i Gradske Opštine Zvezdara, koju zastupa Gradsko pravobranilaštvo, Odeljenje Opštine Vračar, Zvezdara, Palilula, Savski venac i Stari Grad, sa umešačima na strani tužilaca AA i BB, oba iz ..., protiv tuženih VV iz ... i GG iz ..., kao pravnih sledbenika sada pok. DD, bivše iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Petar Milutinović, advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužilaca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 2654/22 od 11.01.2023. godine, u sednici održanoj 28.02.2024. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužilaca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž 2654/22 od 11.01.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Pobijanom presudom preinačena je presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu P 1303/19 od 17.06.2019. godine u stavu prvom izreke, tako što se odbija tužbeni zahtev tužilaca da se utvrdi da je Republika Srbija vlasnik, a Gradska Opština Zvezdara korisnik nepokretnosti kuće – kućni broj .. u ul. ... u Beogradu (dve zgrade i dvorište), sve sagrađeno na kat. parc. br. .., površine 3 ara 27,50 m2, upisano u ZKUL .. KO Beograd 2, te da presuda predstavlja osnov za uknjižbu navedenih prava u javnim knjigama u kojima se vodi evidencija o nepokretnostima, kao neosnovan. Stavom drugim izreke, preinačeno je rešenje o troškovima parničnog postupka sadržano u stavu trećem i četvrtom izreke prvostepene presude, tako što se obavezuju tužioci da tuženima, na ime troškova parničnog postupka isplate iznos od 155.750,00 dinara. Stavom trećim izreke, obavezani su tužioci da tuženima na ime troškova drugostepenog postupka isplate iznos od 217.500,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužioci su blagovremeno izjavili reviziju, zbog bitne povrede odredbe odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Tužene su dostavile odgovor na reviziju.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 408. u vezi člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 18/20) i utvrdio da je revizija tužilaca neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, a ni ostale povrede koje bi predstavljale revizijski razlog.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, na kat. parc. br. .. upisano u ZKUL .. KO Beograd 2 na kućnom broju .. u ulici ... u Beogradu nalazi se prizemna zgrada desno od ulaza u dvorište koja se sastoji od četiri stambene jedinice i zgrada koja se nalazi levo od ulaza u dvorište, koja se sastoji od tri dela: stana broj 1 - sobe 11 m2, stana broj 2 – sobe od 23 m2 i stana broj 3 – sobe od 11 m2, dok se druga zgrada koja se nalazi u produžetku sastoji od šupe i poljskog vc-a. Zemljišno-knjižni vlasnik zemljišno- knjižnog tela 2 (kuća broj ..) i dve zgrade na kat. parc. br. .. bila je sada pok. DD, supruga pok. ĐĐ. Tužene su zakonski naslednici pok. DD. Prema evidenciji Javnog preduzeća za stambene usluge Beograd koje je zaključivalo ugovor o korišćenju stanova sa trećim licima, objekti u ulici ... broj .. u Beogradu (objekat 1 i 2) koji su izgrađeni 1926. godine, uneti su u tadašnji Fond Gradskog stmabenog preduzeća 11.11.1965. godine od strane tužioca Gradske Opštine Zvezdara, kao nosioca prava raspolaganja. Pravnosnažnom presudom Višeg suda u Beogradu P 177/12 od 12.05.2012. godine utvrđeno je da u zaostavštinu ĐĐ bivšeg iz ... ne ulazi kuća kućni broj .. (dve zgrade) u ulici ... u Beogradu, postojeća na kat. parc. br. .., površine 327,50 m2 i da se na osnovu te presude ima izvršiti brisanje upisa tužene DD i da se uspostavi prethodni upis stanja nepokretnosti u korist ĐĐ. Inače, DD je upisana kao vlasnik te nepokretnosti po osnovu dopunskog ostavinskog rešenja koje je doneto od strane Četvrtog opštinskog suda u Beogradu O 502/93 od 24.03.1993. godine U obrazloženju presude Višeg suda u Beogradu P 177/12 od 22.05.2012. godine konstatovano je da pravni prethodnik pok. DD, ĐĐ nije zaključio ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u ulici ... u Beogradu, obzirom da je ugovor zaključen 1943. godine, jer je utvrđeno da se imenovano lice doselilo u Beograd 1949. godine. ĐĐ, suprug sada pok. DD je 1943. godine imao 15 godina, a grafološkim veštačenjem je utvrđeno da isti nije potpisao naznačeni ugovor od 29.06.1943. godine. Pored naznačenog ĐĐ koji je rođen 1928. godine, a umro ...1983. godine, postoji drugi ĐĐ1 koji je rođen 1902. godine, a preminuo ...1971. godine. Njegova supruga je bila EE, koja je takođe u međuvremenu preminula. Utvrđeno je da je upravo taj drugi ĐĐ1, rođen 1902. godine, sa pravnim prethodnikom – vlasnikom sporne nepokretnosti kao prodavcem ŽŽ, zaključio ugovor 1943. godine. Opština Zvezdara je predmetne nepokretnosti unela u Stambeni fond po osnovu Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine. Sada se u javnim knjigama kao vlasnik te nepokretnosti vodi DD.

Pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju, prvostepeni sud je delimično usvojio tužbeni zahtev i utvrdio da je Republika Srbija vlasnik, a Gradska Opština Zvezdara korisnik sporne nepokretnosti – kuće broj .. u ulici ... u Beogradu, na kat. parc. br. .., čija površina parcele je 3 ara i 27,50 m2. Ovo iz razloga što je presudom Višeg suda u Beogradu P 177/12 od 22.05.2012. godine utvrđeno da u zaostavštinu ĐĐ iz Beograda rođenog 1928. godine, ne ulazi sporna nepokretnost, pa ni DD nije mogla postati naslednik te nepokretnosti.

Drugostepeni sud nije prihvatio ovakvu pravnu argumetnaciju prvostepenog suda. Nalazi da u konkretnom slučaju postoji nedostatak potpune pasivne legitimacije. Ovo iz razloga što iz sadržine presude Višeg suda u Beogradu P 177/12 od 25.05.2012. godine, proizilazi da je kupoprodaju predmetne nepokretnosti izvršio ĐĐ1 rođen 1902. godine, a koji je preminuo ...1971. godine i čija je supruga bila EE. U konkretnom slučaju postoji nepotpuna procesna zajednica na strani označenih tuženih. Bilo je nužno da tužioci tužbom obuhvate pravne sledbenike ranije upisanog vlasnika pravnog sticanja nepokretnosti ĐĐ1 rođenog 1902. godine, te da se prema njima utvrde prava na koja pretenduju. To znači da se u procesnoj ulozi tuženih kod zahteva za utvrđenje ne nalaze neophodno potrebna sva pasivno legitimisana lica. Stoga je prvostepena presuda preinačena, odbijen tužbeni zahtev i obavezani tužioci na plaćanje troškova postupka.

Po oceni Vrhovnog suda, ovakvo pravno zaključivanje drugostepenog suda je pravilno. Iz izvedenih dokaza proizilazi da je prethodno upisani vlasnik na spornoj nepokretnosti bio ĐĐ1 rođen 1902. godine, koji je preminuo ...1971. godine, a za koga je utvrđeno da je kupac sporne nepokretnosti i to na osnovu ugovora o kupoprodaji koji je zaključio sa prodavcem ŽŽ 1943. godine, koji je bio prethodno upisan kao zemljišno-knjižni vlasnik. Njegova supruga je bila EE, pa je pravilan zaključak drugostepenog suda da u konkretnom slučaju ne postoji potpuna procesna zajednica na strani tuženih, jer nisu tužbom obuhvaćeni i pravni sledbenici sada pok. ĐĐ1 rođenog 1902. godine, preminulog ...1971. godine, pa ne postoji potpuna pasivna legitimacija na strani tuženih.

Prema članu 211. stav 1. ZPP propisano je da: „nužno suparničarstvo postoji ako po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa tužbom moraju da se obuhvate sva lica koja su učesnici materijalno pravnog odnosa“. Prema stavu 2. citiranog člana „ako sva lica iz stava 1. ovog člana nisu obuhvaćena tužbom kao stranke, sud će da odbije tužbeni zahtev kao neosnovan“. U konkretnom slučaju proizilazi da ne postoji potpuna pasivna legitimacija na strani tuženih, tj ne postoji potpuna procesna zajednica, pa je pravilno postupio drugostepeni sud kada je preinačio prvostepenu presudu i odbio tužbeni zahtev kao neosnovan.

Isticanje činjenice u reviziji da je supruga pok. ĐĐ, da je EE preminula ...1998. godine, da nisu imali dece, te da nema pravnih sledbenika, nije činjenica koja se može uzeti u razmatranje u revizijskom postupku. Prema članu 308. ZPP dokazi se moraju prezentirati sudu najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta, a izuzetno nakon toga (član 314. ZPP). U ovom slučaju ne stoji okolnost da tužioci nisu mogli da provere činjenično stanje vezano za okolnost da li pok. ĐĐ1, rođen 1902. godine ima naslednika, radi utvrđenja da li je neophodno da dođe do proširenja tužbenog zahteva i u odnosu na ostale eventualne suparničare.

Imajući u vidu napred izneto, na osnovu člana 414. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić