![](/sites/default/files/grb-srb-mali.jpg)
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 1480/2024
31.01.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Vesne Mastilović i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Vukojica Sekulić, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Privredni sud u Beogradu, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Nišu Gžrr1 195/2022 od 25.09.2023. godine, u sednici održanoj 31.01.2024. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Nišu Gžrr1 195/2022 od 25.09.2023. godine.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužilje izjavljena protiv presude Višeg suda u Nišu Gžrr1 195/2022 od 25.09.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Nišu Prr1 127/21 od 11.04.2022. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje kojim je tražila da se obaveže tužena da joj na ime naknade imovinske štete izazvane povredom prava na suđenje u razumnom roku isplati iznos nenaplaćenog potraživanja u postupku stečaja St 181/10 koji se vodi pred Privrednim sudom u Beogradu u iznosu od 42.841,54 dinara. Stavom drugim izreke, obavezana je tužilja da tuženoj naknadi troškove postupka od 9.000,00 dinara.
Presudom Višeg suda u Nišu Gžrr1 195/2022 od 25.09.2023. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužilje i potvrđena presuda Osnovnog suda u Nišu Prr1 127/21 od 11.04.2022. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je kao neosnovan zahtev tužilje za naknadu troškova žalbenog postupka.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je blagovremeno izjavila posebnu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, na osnovu člana 404. ZPP.
Odlučujući o dozvoljenosti izjavljene revizije na osnovu člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 10/23), Vrhovni sud je našao da nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o reviziji kao o izuzetno dozvoljenoj. Predmet tražene pravne zaštite je naknada imovinske štete nastale zbog neizvršenja pravnosnažne sudske odluke donete u odnosu na „Evropu osiguranje“ u stečaju koja je u privatnom vlasništvu a potraživanje tužilje je iz životnog osiguranja. Pobijanom presudom odlučeno je saglasno Zaključku donetom na sednici Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda, održanoj dana 27.09.2019. godine, prema kome u pogledu izvršenja protiv dužnika koji ne spadaju u preduzeća sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom, što je ovde slučaj, svakako je nužno utvrđivati uzročno-posledičnu vezu, između povrede prava na suđenje u razumnom roku i nenaplaćenog potraživanja, te utvrđivati da je upravo isključivi razlog nemogućnosti naplate tih potraživanja na adekvatno postupanje suda. Nužno je dokazati da je dužnik u trenutku pokretanja postupka za naplatu imao dovoljno novčanih sredstava u imovini i da je poštujući redosled isplate mogao da se naplati da je sud efikasno postupao i preduzimao delotvorne radnje u cilju naplate propisane odgovarajućim zakonom o izvršenju, što je ovde izostalo.
Na osnovu odredbe člana 404. stav 2. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost izjavljene revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena.
Odredbom člana 468. stav 1. ZPP, propisano je da se sporovima male vrednosti smatraju sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koji ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe. Odredbom člana 479. stav 6. ZPP, propisano je da protiv odluke drugostepenog suda kojom je odlučeno u sporu male vrednosti revizija nije dozvoljena.
Tužba radi utvrđenja i sticanja bez osnova podneta je 07.04.2021. godine. Vrednost predmeta spora je 14.060,00 dinara.
Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o imovinskopravnom sporu u kome se tužbeni zahtev odnosi na novčano potraživanje, u kome vrednost predmeta spora ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra, što znači da se radi o sporu male vrednosti u kome revizija nije dozvoljena, to je i revizija tužilje nedozvoljena, primenom člana 479. stav 6. Zakona o parničnom postupku.
Na osnovu člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća - sudija
Gordana Komnenić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković