Rev 17327/2022 3.1.2.8.4.6; 3.1.2.1.4; 1.8.4; porodični život

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 17327/2022
22.02.2024. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Subić, predsednika veća, Zorana Hadžića i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužilaca AA iz ... i BB iz ..., čiji je punomoćnik Đura Blagojević, advokat iz ..., protiv tuženih Republike Srbije – Ministarstvo zdravlja i Kliničkog centra Niš - GAK Porodilište, koje zastupa Državno pravobranilaštvo - Odeljenje u Nišu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužilaca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 3221/21 od 04.04.2022. godine, u sednici održanoj dana 22.02.2024. godine, doneo je

P R E S U D U

USVAJA SE revizija tužilaca, PREINAČUJE SE presuda Apelacionog suda u Nišu Gž 3221/21 od 04.04.2022. godine tako što se OBAVEZUJU tuženi Republika Srbija - Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Niš - GAK Porodilište da tužiocima AA i BB, zbog prekršenog prava na porodični život zbog nestanka bebe posle navodne smrti u porodilištu isplate iznos od po 1.240.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 31.08.2021. godine do isplate, u roku od 15 dana od prijema prepisa presude i odbija se zahtev tuženih za naknadu troškova postupka.

OBAVEZUJU SE tuženi da tužiocima isplate troškove celokupnog postupka u iznosu od 1.696.422,50 dinara, u roku od 15 dana od prijema prepisa presude.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 3221/21 od 04.04.2022. godine, ukinuta je presuda Osnovnog suda u Nišu P 531/20 od 31.08.2021. godine i odbijen tužbeni zahtev tužilaca kojim su tražili obavezivanje tuženih da im zbog prekršenog prava na porodični život zbog nestanka bebe posle navodne smrti u porodilištu, isplate naknadu od po 1.240.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do konačne isplate, kao neosnovan. Obavezani su tužioci da tuženom isplate troškove parničnog postupka u iznosu od 33.000,00 dinara na ime naknade troškova parničnog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužioci su blagovremeno izjavili reviziju zbog bitnih povreda postupka učinjenim pred drugostepenim sudom i pogrešne primene materijalnog prava, na osnovu odredbe člana 404.ZPP.

Vrhovni sud je ocenio da je revizija dozvoljena, u smislu člana 403. stav 2. tačka 3. ZPP („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/11 ... 10/23) zbog čega nije bilo potrebe da se razmatra ispunjenost uslova iz člana 404. Zakona o parničnom postupku u pogledu izuzetne dozvoljenosti izjavljene revizije.

Ispitujući pobijanu presudu primenom člana 408. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da je revizija tužilaca osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti, a nema ni drugih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. ZPP učinjenih pred drugostepenim sudom na koje se neosnovano ukazuje u reviziji.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja BB se porodila ...1983. godine u Kliničkom centru Niš, GAK porodilište Niš. Rodila je muško dete, koje je preminulo ...1983. godine. Nakon smrti bebe, radi utvrđivanja uzroka smrti, izvršena je obdukcija o čemu je sačinjen zapisnik 16.11.1983. godine od strane tima lekara docenta doktora VV, obducenta, asistenta doktora GG i pomoćnika obducenta DD, pa je kao uzrok smrti utvrđena hijaline membrane i fetalna atelektaza pluća, što je dovelo do asfiksije i prestanka srčanog rada. Prilikom obdukcije protokol je poštovan, idetifikacija obducirane bebe izvršena je na osnovu platnene pantljike na ruci bebe sa imenom majke, obducent je sačinio parafinske kalupe iz kojih je moguće pouzdano utvrditi identitet deteta, i po završenoj obdukciji i pribavljenom histopatološkom nalazu sačinjen izveštaj u pismenoj formi na kome stoji potpis dr. GG. Patologija nema obavezu obaveštavanja rodbine, već nakon obdukcije izveštaj dostavlja GAK-u. Postoji razlika u datumima kada je beba preminula ...1983. godine i sačinjavanja izveštaja obdukcije 16.11.1983. godine zbog manjka osoblja i jer je za sačinjavanje parafinskih kalupa potrebno da komadići tkiva prethodno 24 sata stoje u formalinu, nakon čega se vrši pregled za koji je potrebno vreme i proritet se daje biopsijama, a ne nekropsijama.

U cilju utvrđivanja da li je telo bebe nad kojim je obdukcija izvršena, koje je imalo identifikaciju na osnovu platnene pantljike sa imenom majke zaista beba tužilaca, a na predlog tuženih, od strane suda je određeno izvođenje dokaza veštačenjem preko Zavoda za sudsku medicinu, ali je u konačnom Zavod za sudsku medicinu Niš izveštajem od 19.10.2021. godine obavestio sud da je arhivski materijal za period od 1974. do 2003. godine ili potpuno nedostupan ili neupotrebljiv, zbog čega traženo veštačenje materinstva nije moglo biti izvršeno. Beba je tužilji dva dana donošena na podoj, nakon čega je tužilji sopšteno da joj je beba umrla i tada potpisala smrtovnicu, a sutradan napustila porodilište. Tužiocu je njegov otac ispred porodilišta saopštio da su mu javili da mu je dete umrlo i on je odmah otišao na šalter bolnice gde je rečeno da je telo poslato na obdukciju u Beograd i da će rezultati biti za nedelju dana, ali od klinike nikada nisu izvešteni o uzrocima smrti bebe. Beba im nije pokazana, a iz klinike nisu dobili nikakav dokument koji dokazuje da je dete umrlo, nijedan državni organ ih o tome nije obavestio, a tek po podnošenju ovde tužbe im je od strane Doma zdravlja u Doljevcu dostavljen izveštaj Klinike na kome piše da je dete rođeno pre vremena i mrtvo, što nije tačno. Tužioci nisu pokretali postupak u skladu sa Zakonom o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji.

U protokolu rođene dece pod rednim brojem .. izvršen je upis rođenja muškog deteta od strane majke BB, a u knjizi evidencije umrle dece pod datumom ...1983. godine u 05,30 sati evidentirana je smrt muškog deteta .. BB iz ..., rođenog ...1983. godine u 23,55 sati. U protokolu rada u porodilištu za 1983. godinu pod brojem .. datum ...1983. godine vreme 23,55 evidentirano je rođenje sa oznakom muško dete 2,750 grama, 47 centimetara, ocena APGR 6. U posmrtnici broj .. od ...1983. godine za koju je tužilja BB potvrdila da je potpisala, evidentirani su podaci o rođenju deteta ...1983. godine u 23,55 časa, muško, težina 2,750 grama, 47 centimetara, datum i vreme smrti ...1983. godine u 05,30 časova, da je dete umrlo u dečijem bloku GAK Niš sa upisanim uzrokom smrti i napomenom da je potrebna obdukcija. U izveštaju rezultata obdukcije broj ../1983 od 16.11.1983. godine navedena je patološko anatomska dijagnoza i data kliničko-patološka epikriza da su uzrok smrti hijaline membrane i fetalna atelektaza pluća što je dovelo do asfikcije i prestanka srčanog rada. U izvodu iz matične knjige rođenih za matično područje Niš pod tekućim brojem .. za 1983. godinu izvršen je upis rođenja ime i prezime NN muškog pola dana ... 1983. godine u 23,55 sati, ime roditelja AA i BB i izvršen je upis zabeležbe umrlo u Nišu ...1983. godine. U izvodu iz matične knjige umrlih pod tekućim brojem ../83 za matično područje Niš upisano je da je ime i pol NN muški, prezime AB umro ...1983. godine u 05,30 časova koji je rođen ...1983. godine od oca AA i majke BB. Prema obaveštenju JKP „Gorica“ Niš od 20.03.2020. godine u arhivi Novog groblja u glavnoj knjizi sahranjivanja ne postoje podaci o sahrani ili kremaciji za NN dete rođeno ...1983. godine. Drugotuženi Klinički centar Niš se tokom postupka izjasno da nema podataka šta se dešavalo sa telom bebe nakon obdukcije, a iz dopisa Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ u Nišu od 12.08.2020. godine utvrđeno je da u knjizi usvojenja nema podataka da je muško dete rođeno navedenog datuma usvojeno tokom 1983. godine, a pregledane su i naredne četiri godine i nijedno od usvojene dece muškog pola nije rođeno označenog datuma.

Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je tužbeni zahtev tužilaca usvojio, nalazeći da postoji propust tužene koji se u konkretnom slučaju sastoji u tome što tužilji, kao i drugim građanima u bitno sličnoj situaciji, nije obezbeđen delotvorni postupak u vezi sa pravom na poštovanje porodičnog života, propisanih odredbom člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa usled propusta tužene da obezbedi pravovremene i potpune informacije tužiocima o sudbini njihovog deteta, oni trpe duševne bolove i patnju, pa je tužena dužna da im nadoknadi nematerijalnu štetu na osnovu odredbe člana 154, 172. stav 1. i 200. Zakona o obligacionim odnosima.

Drugostepeni sud je, nakon održane rasprave, ukinuo prvostepenu presudu i tužbeni zahtev tužilaca odbio jer je smatrao da je tužiocima bila poznata sudbina njihovog deteta, da su činjenice oko upisa rođenja i smrti uredno upisane, da je tužilja potpisala smrtovnicu i da zbog toga ne postoji povreda prava na porodični život zbog nestanka deteta u porodilištu, odnosno trpljenje neizvesnosti o stvarnoj sudbini deteta koje bi opravdalo dosuđivanje naknade nematerijalne štete.

Po oceni Vrhovnog suda drugostepeni sud je pogrešno primenio materijalno pravo, a tužioci na to osnovano u reviziji ukazuju.

Na osnovu odredbe člana 145. stav 2. Ustava Republike Srbije, sudske odluke se zasnivaju na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisu donetom na osnovu zakona. Odredbom člana 16. stav 2. Ustava RS, propisano je da su opšte prihvaćena pravila međunarodnog prava i potvrđeni međunarodni ugovori sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije i da se neposredno primenjuju. Zbog toga se, od ratifikacije i Evropska konvecija za za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda neposredno primenjuju (Zakon o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Službeni list Srbije i Crne Gore“, međunarodni ugovori broj 9/03,5/05,7/05) i („Službeni glasnik RS“ međunarodni ugovori br. 12/2010) što znači da sudovi svoju odluku mogu neposredno da zasnuju i na toj konvenciji.

Odredbom člana 8. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisano je pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

U konkretnom slučaju tužilja je boravila u bolnici radi porođaja, porodila se ...1983. godine, rodila muško dete koje je videla, dojila i ...1983. godine saopšteno joj je da je dete umrlo. Otpuštena je iz bolnice bez dokumentacije o uzroku smrti, nije videle dete, jer su joj rekli da je poslato na obdukciju. Do podnošenja tužbe tužiocu nisu dobili rezultate obdukcije, ni telo deteta radi sahranjivanja. Iako postoje dokumenti smrtovnica, obdukcioni nalaz, izvod iz matične knjige rođenih i umrlih, ne postoji sigurnost da je dete nad kojim je vršena obdukcija i dete koje je tužilja rodila isto, jer je parafinski kalup uništen i sada ne postoji uzorak za DNK analizu radi utvrđivanja materinstva, što kod tužilaca stvara sumnju o sudbini njihovog deteta, o čemu joj tuženi nisu pružili odgovore. Tužena Republika Srbija je svojim nedelotvornim ponašanjem od 2013. godine kada su podneli tužbu tužiocima povredila pravo na poštovanje porodičnog života iz člana 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer tužena nije preduzela adekvatne mere koje bi dovele do razjašnjenja spornih okolnosti u pogledu sudbine njihovog deteta pa tužioci imaju pravo na novčano obeštećenje. Tužiocima nakon smrti nije omogućeno da vide i identifikuju svoje dete, nije im omogućeno da ga sahrane, pa je to kod njih izazvalo opravdanu sumnju u tačnost podataka o smrti njihovog deteta, te usled tog neznanja i neizvesnosti trpe duševne bolove. Tužioci su se obraćali bolničkom osoblju radi razjašnjenja okolnosti vezanih za navodnu smrt deteta, ali razjašnjenja nisu dobili. Pojedine i nepotpune izveštaje dobili su nakon podnošenja tužbe, ali se ti izveštaji kvalifikuju kao nedovoljni da otklone njihove sumnje. Tuženi imaju pozitivnu obavezu da omoguće ostvarivanje ljudskih prava garantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju su u ovom slučaju zanemarili, tako što nisu adekvatno odgovorili na zahtev tužilaca da budu informisani o sudbini svog deteta, zbog čega tužiocima pripada pravo na naknadu nematerijalne štete na osnovu odredbe člana 200. ZOO, u iznosu od 1.240.000,00 dinara.

Iz izloženih razloga Vrhovni sud je odluku doneo primenom odredbe člana 416. stav 1. Zakona o parničnom postupku, u stavu prvom izreke presude.

U stavu drugom izreke presude, Vrhovni sud je o troškovima celokupnog postupka odlučio na osnovu odredbe člana 165. stav 2, člana 153. stav 1. i člana 154. ZPP tako što su obavezani tuženi da tužiocima isplate troškove: sastava tužbe 16.850,00 dinara, zastupanja punomoćnika advokata na 11 održanih ročišta po 19.125,00 dinara, zastupanja punomoćnika advokata na 7 odloženih ročišta po 10.867,50 dinara, sastava dve žalbe po 33.750,00 dinara, sastava dva obrazložena podneska od strane advokata po 16.850,00 dinara, sudske takse na tužbu 5.100,00 dinara, sudske taksa na žalbu 5.100,00 dinara, sudske taksa na odluku drugostepenog suda o žalbi 5.100,00 dinara, sudske takse za reviziju 10.200,00 dinara i za odluku suda o reviziji 15.300,00 dinara, sudske takse na žalbu za dva tužioca po 55.000,00 dinara, sudske takse za reviziju za dva tužioca po 97.500,00 dinara , za sudske takse za odluku o reviziji za dva tužioca po 97.500,00 dinara i za sudske takse za prvostepenu presudu za dva tužioca po 55.000,00 dinara, pristup punomoćnika advokata na tri ročišta za raspravu pred drugostepenim sudom po 19.125,00 dinara, sastava revizije 33.750,00 dinara, takse na reviziju za dva tužioca po 110.000,00 dinara, takse na odluku o reviziji za dva tužioca u iznosu od po 165.000,00 dinara, sve primenom Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata i Taksene tarife iz Zakona o sudskim taksama.

Predsednik veća - sudija

Vesna Subić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić