Rev 2715/2020 3.19.1.25.1.4; 3.19.1.10

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2715/2020
13.07.2020. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Zorane Delibašić, Gordane Komnenić, Božidara Vujičića i Biserke Živanović, članova veća, u pravnoj stvari tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Marija Joksović, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Visoki savet sudstva, Privredni sud u Sremskoj Mitrovici, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, radi novčanog obeštećenja zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Gžrr 133/2019 od 23.10.2019. godine, u sednici održanoj 13.07.2020. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Gžrr 133/2019 od 23.10.2019. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužilje izjavljena protiv presude Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Gžrr 133/2019 od 23.10.2019. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici Prr 104/19 od 03.06.2019. godine, stavom prvim izreke delimično je usvojen tužbeni zahtev pa obavezana je tužena da tužilji na ime novčanog obeštećenja – neimovinske štete koja je tužilji izazvana povredom prava na suđenje u razumnom roku plati 300 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate prema srednjem kursu Narodne banke Srbije, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.06.2019. godine kao dana presuđenja pa do isplate. Stavom drugim izreke odbijen je tužbeni zahtev tužilje preko dosuđenih 300 evra pa do traženih 3.000 evra sa pripadajućom kamatom. Stavom trećim izreke obavezana je tužena da tužilji naknadi troškove postupka od 59.400,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude pa do konačne isplate.

Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Gžrr 133/2019 od 23.10.2019. godine, stavom prvim izreke žalbe tužilje i tužene su delimično usvojene, delimično odbijene i prvostepena presuda preinačena u pobijanom delimično usvajajućem – obavezujućem delu odluke o glavnoj stvari (stav prvi izreke) i u pobijanom odbijajućem delu odluke o glavnoj stvari (stav drugi izreke), tako što je dosuđenih 300 evra povišeno na 900 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate prema srednjem kursu Narodne banke Srbije, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.06.2019. godine kao dana presuđenja pa do isplate, dok je u preostalom delu do traženih 3.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan isplate, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do konačne isplate, dok je odbijen tužebeni zahtev tužilje u preostalom delu za razliku od 2.100 evra sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do konačne isplate, i u pobijanom obavezujućem delu odluke o troškovima parničnog postupka (stav drugi izreke), tako što je umesto dosuđenog iznosa troškova parničnog postupka od 59.400,00 dinara, tuženi obavezan da tužilji naknadi troškove postupka od 17.640,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude pa do konačne isplate, dok je odbijen zahtev tužilje za razliku između dosuđenog i traženog iznosa sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti presude do konačne isplate. Stavom drugim izreke obavezana je tužena da tužilji naknadi troškove žalbenog postupka od 4.320,00 dinara, dok je odbijen zahtev tužilje za razliku od 10.080,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je blagovremeno izjavila reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava, pobijajući je u delu kojim je odlučeno o troškovima postupka, s tim što je predložila da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom (član 404. ZPP).

Primenom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20), posebna revizija se može izjaviti zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda, potrebno razmotriti pravna pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i kada je potrebno novo tumačenje prava. Prema stavu 2. istog člana, ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije Vrhovni kasacioni sud ceni u veću od pet sudija.

Revizijom se pobija odluka o troškovima postupka, o čemu je drugostepeni sud odlučio uz primenu odredaba zakona koji regulišu pravo stranke na naknadu troškova i njihovu visinu. Naime, primenom člana 154. stav 1. Zakona o parničnom postupku, prilikom odlučivanja koje će troškove dosuditi stranci, sud će uzeti u obzir samo one troškove koji su bili potrebni radi vođenja postupka, a o tome koji su troškovi bili potrebni, kao i o iznosu troškova, odlučuje sud ceneći sve okolnosti. Ceneći ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije, Vrhovni kasacioni sud je imao u vidu da iz navoda revizije tužilje ne proizilazi da postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa, odnosno pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, a ne postoji ni potreba novog tumačenja prava, kao ni neujednačena sudska praksa, što znači da nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, na osnovu čega je i odlučeno kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije, u smislu člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je našao da revizija nije dozvoljena.

Naime, odredbom člana 28. stav 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da ako je za utvrđivanje stvarne nadležnosti, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slučajevima propisanim u ovom zakonu, merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva. Odredbom stava 2. ovog člana, da, kamata, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja, kao i troškovi postupka ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavni zahtev.

Prema tome, pod glavnim zahtevom u smislu navedenog člana podrazumeva se zahtev stranke zbog koga se postupak vodi, dok se sporednim traženjem smatraju zahtevi stranke koji se ističu povodom ili sa glavnim zahtevom, odnosno potraživanja akcesorne prirode u odnosu na glavni zahtev. Sporedna traženja se uzimaju u obzir samo kada se traže kao glavno potraživanje i tada se prema tom potraživanju određuje vrednost predmeta spora.

Imajući ovo u vidu, kao i da je u konkretnom slučaju revizija izjavljena protiv odluke drugostepenog suda kojim je preinačena prvostepena presuda u delu odluke o troškovima postupka, dakle protiv rešenja kojim je odlučeno o sporednom traženju tužilje, koje ne čini njeno glavno potraživanje, to je i revizija nedozvoljena.

Na osnovu iznetog, primenom člana 413. u vezi člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Vesna Popović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić