Rev 2843/2020 3.19.2.2.5.2; određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2843/2020
10.02.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Božidara Vujičića, predsednika veća, Vesne Subić i Jelice Bojanić Kerkez, članova veća, u predmetu predlagača AA iz ..., koga zastupa punomoćnik Snežana Avramović, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača JP EPS Beograd, Ogranak RB Kolubara, Lazarevac, koga zastupa punomoćnik Aleksandar Budalić, advokat iz ..., radi utvrđivanja naknade, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 6780/19 od 06.02.2020. godine, u sednici veća od 10.02.2021. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 6780/19 od 06.02.2020. godine u odnosu na deo stava prvog izreke kojim je odbijena kao neosnovana žalba predlagača i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Lazarevcu R1 16/13 od 20.02.2019. godine u delu stava 3. izreke kojim je odbijen zahtev predlagača za isplatu naknade za troškove opremanja i pribavljanja građevinske dozvole.

UKIDAJU SE rešenje Višeg suda u Beogradu Gž 6780/19 od 06.02.2020. godine u odnosu na deo stava prvog izreke kojim je odbijena kao neosnovana žalba predlagača i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Lazarevcu R1 16/13 od 20.02.2019. godine u delu stava 3. izreke kojim je odbijen zahtev predlagača za isplatu uvećane naknade i rešenje Osnovnog suda u Lazarevcu R1 16/13 od 20.02.2019. godine u odnosu na deo stava 3. izreke kojim je odbijen zahtev predlagača za isplatu uvećane naknade, pa se u tom delu predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Lazarevcu R1 16/13 od 20.02.2019. godine, stavom 1. izreke, određena je naknada ranijem vlasniku za nepokretnosti koje su eksproprisane rešenjem upravnog organa i koje su navedene u tom stavu izreke i to na ukupan iznos od 4.397.180,00 dinara, a stavom 2. izreke je obavezan protivnik predlagača da predlagaču taj iznos isplati sa kamatom počev od 20.02.2019. godine sve u roku od 15 dana. Stavom 3. izreke, odbijen je kao neosnovan predlog predlagača kojim je tražio da se obaveže protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova opremanja i pribavljanja građevinske dozvole isplati 7.000.000,00 dinara kao i da protivnik predlagača isplati predlagaču 1.000.000,00 dinara na ime uvećane naknade. Stavom 4. izreke, protivnik predlagača je obavezan da predlagaču na ime troškova postupka isplati 1.428.000,00 dinara u roku od 15 dana po prijemu rešenja.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 6780/19 od 06.02.2020. godine, stavom 1. izreke, odbijena je žalba predlagača kao neosnovana i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Lazarevcu R1 16/13 od 20.02.2019. godine u odnosu na stav 3. izreke, dok je prvostepeno rešenje ukinuto u odnosu na stav 1. i 4. izreke i u tom delu predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (predlagač je u reviziji ukazao da drugostepeni sud nije odlučio o stavu 2. izreke prvostepenog rešenja, što je tačno, ali o tome ovaj sud ne može da odluči u revizijskom postupku jer se radi o primeni člana 356. ZPP).

Protiv pravnosnažnog drugostepenog rešenja, predlagač je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pobijano rešenje na osnovu čl. 408. i 420. stav 6. ZPP (''Službeni glasnik RS'' br. 72/11... 18/20), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija predlagača delimično osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a podnosilac revizije ne ukazuje ni na jednu konkretnu povredu postupka.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, predlagaču je u korist protivnika predlagača osnovnim i dopunskim rešenjem organa uprave eksproprisana nepokretnost i to zemljište sa građevinskim objektima i zasadima. Posebnim pravnosnažnim rešenjem određena je naknada predlagaču za građevinske objekte, biljne kulture, drvnu masu, dok je predmet odlučivanja u ovom postupku bila naknada za zemljište koje je eksproprisano s tim što je trebalo odlučiti i po zahtevu predlagača za naknadu na ime troškova opremanja i pribavljanja građevinske parcele kao i za uvećanu naknadu za eksproprisane nepokretnosti. O naknadi za sve navedeno prvostepeni sud je odlučio tako što je utvrdio naknadu za zemljište, a odbio zahtev predlagača za naknadu za pribavljanje građevinske dozvole i opremanje, kao i za uvećanu naknadu, s tim što je drugostepeni sud ukinuo prvostepeno rešenje u odnosu na naknadu za zemljište dok je potvrdio isto u delu kojim je odlučeno o zahtevu za troškove opremanja i pribavljanja građevinske parcele i za uvećanu naknadu pa je upravo u tom delu i predmet odlučivanja o izjavljenoj reviziji.

Zakon o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“ br. 53/95... 55/2013) u poglavlju VI uređuje pitanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. Zakonom je propisano za šta se sve u tom postupku može odrediti naknada a osnovno je da se ona određuje, kako to i zakon navodi za eksproprisanu nepokretnost, dakle, za ono što je bilo predmet eksproprijacije. Imajući u vidu te odredbe proizilazi da je pravilan stav nižestepenih sudova da zakon ne poznaje naknadu troškova opremanja i pribavljanja građevinske dozvole, te da se dakle radi o pravno nepriznatom vidu naknade za eksproprisanu nepokretnost i samim tim predlagač na tu naknadu i nema pravo. Svi suprotni navodi revizije otuda se ne mogu prihvatiti, pa je zato i odlučeno kao u stavu prvom izreke na osnovu člana 414. stav 1. ZPP.

Odredbom člana 51. Zakona o eksproprijaciji je propisano da pri određivanju naknade u smislu odredaba tog zakona može se odrediti veći iznos od tržišne cene uzimajući u obzir materijalne i druge lične i porodične prilike ranijih sopstvenika, ako su te okolnosti od bitnog značaja za njegovu egzistenciju (broj članova domaćinstva, broj članova domaćinstva koji su sposobni za privređivanje, odnosno koji su zaposleni, zdravstveno stanje članova domaćinstva, mesečni prihod domaćinstva i slično). Nižestepeni sudovi nalaze da nisu ispunjeni zakonski uslovi da se predlagaču u konkretnom slučaju prizna pravo na uvećanu naknadu navodeći razloge za to koji su i po mišljenju ovog suda prihvatljivi. Međutim, zakon propisuje da će se o pravu na uvećanu naknadu odlučivati pri određivanju naknade. U konkretnom slučaju, rešenjem višeg suda kao drugostepenog organa ukinuto je prvostepeno rešenje u delu kojim je utvrđena naknada za eksproprisane nepokretnosti. To znači da će u ponovnom postupku prvostepeni sud ponovo odlučivati o utvrđenoj naknadi, a samim tim on tek u tom momentu će i moći da ceni da li su tada prisutne okolnosti zbog kojih bi eventualno predlagač u tom momentu imao pravo na uvećanu naknadu. Otuda se revizijom osnovano ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava, odnosno da se po zahtevu za uvećanu naknadu može odlučivati samo u istom momentu kada se i odlučuje o pravu na naknadu.

S obzirom da drugostepeni sud nije imao u vidu navedeno i da je odbio žalbu i potvrdio prvostepenu odluku u delu kojim je odlučeno o uvećanoj naknadi iako je ukinuo odluku u delu kojim je odlučeno o naknadi, to je materijalno pravo u tom delu pogrešno primenjeno pa je zbog toga u tom delu i moralo biti ukinuto i drugostepeno i prvostepeno rešenje kako bi se omogućilo prvostepenom sudu da istovremeno odluči i o jednom i o drugom pravu, sve na osnovu člana 416. stav 2. ZPP stavom drugim izreke rešenja.

U ponovnom postupku prvostepeni sud će imati u vidu sve što je navedeno, pa će uslove za eventualnu uvećanu naknadu u konkretnom slučaju ceniti prema trenutku kada bude odlučivao o naknadi za eksproprisane nepokretnosti.

Predsednik veća - sudija

Božidar Vujičić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić