Rev 3057/2023 3.19.1.25.1.4; posebna revizija

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 3057/2023
11.05.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragane Marinković, predsednika veća, Marine Milanović, Zorice Bulajić, Vesne Stanković i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužilaca AA iz ... i BB iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Radiša Matović, advokat iz ..., protiv tuženog VV iz ..., čiji je punomoćnik Aleksandar Petrović, advokat iz ..., radi smetanja državine, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Šapcu Gž 1723/22 od 25.08.2022. godine, u sednici održanoj 11.05.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tuženog izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Šapcu Gž 1723/22 od 25.08.2022. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Šapcu Gž 1723/22 od 25.08.2022. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Loznici, Sudska jedinica u Ljuboviji P 912/20 od 24.05.2022. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev kojim su tužioci tražili da se utvrdi da ih je tuženi smetao u sudržavini zapadnog dela kat.parcele broj .. KO ... u površini od 13 m2 koji deo se prostire od tačke 1, koja tačka se nalazi u dvomeđi kat.parc. br. .. i .. KO ..., a koja tačka je udaljena 33,14 m od tromeđe kat.parc br. .., .. i .. KO ..., od koje tačke ide u pravcu severoistoka do tačke br. 2 u dvomeđi kat.parc br. .. i .. KO ... u dužini od 13,80 m, od koje tačke ide u pravcu istoka do tačke 3, u dužini od 1,73 m, zatim od tačke 3 ide do tačke 4, u pravcu jugozapada u dužini od 9,52 m, od koje tačke nastavlja na jugozapad u dužini od 4,70 m do polazne tačke 1, na taj način što je dana 10.09.2020. godine i dana 11.09.2020. godine izrovao deo parcele tužilaca, te je na istom delu parcele izvršio nasipanje i valjanje tvrdim materijalom čime je onemogućio tužioce u korišćenju dela predmetne nepokretnosti na način pre izvršenog smetanja, što je tuženi dužan priznati, uzdžati se od ovakvog ili sličnog smetanja državine tužilaca. Stavom drugim izreke, obavezani su tužioci da tuženom solidarno nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 117.750,00 dinara sa zakonskom zateznom kaamaatom od izvršnosti rešenja do isplate, dok je zahtev tuženog preko dosuđenog do traženog iznosa od 186.750,00 dinara odbijen. Stavom trećim izreke, zahtev tužilaca da se tuženi obaveže da im nadoknadi troškove postupka u iznosu od 229.125,00 dinara je odbijen.

Rešenjem Višeg suda u Šapcu Gž 1723/22 od 25.08.2022. godine, stavom prvim izreke, preinačeno je prvostepeno rešenje u stavu prvom izreke tako što je usvojen tužbeni zahtev i utvrđeno da je tuženi smetao tužioce u poslednjoj zakonitoj državini kp.br. .. KO ... u površini od 13 m2 koji deo se prostire od tačke 1, koja tačka se nalazi u dvomeđi kat.parc. br. .. i .. KO ..., a koja tačka je udaljena 33,14 m od tromeđe kat.parc br. .., .. i .. KO ..., od koje tačke ide u pravcu severoistoka do tačke br. 2 u dvomeđi kat.parc br. .. i .. KO ... u dužini od 13,80 m, od koje tačke ide u pravcu istoka do tačke 3, u dužini od 1,73 m, zatim od tačke 3 ide do tačke 4, u pravcu jugozapada u dužini od 9,52 m, od koje tačke nastavlja na jugozapad u dužini od 4,70 m do polazne tačke 1, na taj način što je dana 10.09.2020. godine i dana 11.09.2020. godine izrovao deo parcele tužilaca, te je na istom delu parcele izvršio nasipanje i valjanje tvrdim materijalom čime je onemogućio tužioce u korišćenju dela predmetne nepokretnosti na način pre izvršenog smetanja, što je tuženi dužan priznati, uzdžati se od ovakvog ili sličnog smetanja državine tužilaca. Stavom drugim izreke, preinačeno je rešenje o troškovima parničnog postupka iz stava drugog prvostepenog rešenja tako što je obavezan tuženi da tužiocima na ime troškova parničnog postupka isplati iznos od 51.400,00 dinara, dok je preko dosuđenog a do traženog iznosa od 229.125,00 dinara zahtev tužilaca za naknadu troškova parničnog postupka odbijen. Stavom trećim izreke, obavezaan je tuženi da tužiocima na ime troškova žalbenog postupka isplati 53.300,00 dinaraa.

Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu tuženi je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava sa predlogom da se o reviziji odluči kao o izuzetno dozvoljenoj primenom člana 404. ZPP.

Članom 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). Prema stavu 2. istog člana, o dozvoljenosti i osnovanosti revizije iz stava 1. ovog člana odlučuje Vrhovni sud u veću od pet sudija.

Pravnosnažnim rešenjem odlučeno je o zahtevu tužilaca za zaštitu od smetanja državine, tako što je usvojen zahtev tužilaca, uz primenu odgovarajućih odredaba materijalnog prava iz Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, koji se primenjuje na tužbene zahteve u ovoj vrsti sporova, pa Vrhovni sud nalazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o reviziji tuženog, kao izuzetno dozvoljenoj. Pravilna primena materijalnog prava u sporovima sa zahtevom kao u konkretnom slučaju zavisi od utvrđenog činjeničnog stanja, a revizijom tuženog se zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje, što u postupku po reviziji nije dozvoljeno na osnovu člana 407. stav 2. ZPP. Pored toga, bitne povrede odredaba parničnog postupka ne predstavljaju dozvoljeni revizijski razlog, ni razlog za izjavljivanje posebne revizije. Pravnosnažna odluka dostavljena uz reviziju ne ukazuje nužno na drugačiji pravni stav jer pravilna primena materijalnog prava u sporovima o smetanju državine zavisi od utvrđenog činjeničnog stanja u svakom konkretnom slučaju.

Iz iznetih razloga, odlučeno je kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. u vezi člana 420. stav 6. ZPP, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 452. stav 5. ZPP propisano je da protiv rešenja donetih u parnicama zbog smetanja državine revizija nije dozvoljena.

Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju revizijom pobija rešenje doneto u parnici zbog smetanja državine, u kojoj je prema navedenoj odredbi Zakona o parničnom postupku isključeno pravo na izjavljivanje revizije, to revizija tuženog nije dozvoljena ni u smislu odredbe člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, jer specijalno pravilo isključuje primenu opštih pravila (član 448. ZPP).

Na osnovu iznetog, primenom člana 413. u vezi člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Dragana Marinković,s.r.

Za tačnost otpravka

upravitelj pisarnice

Marina Antonić