Rev 320/2020 naknada štete

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 320/2020
11.03.2021. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Zorane Delibašić i Gordane Komnenić, članova veća, u pravnoj stvari tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Dragan Milojević, advokat iz ..., protiv tuženog Beogradske kulturne mreže DOO, Beograd, čiji je punomoćnik Aleksandar Kilibarda, advokat iz ... i umešača na strani tuženog „Dunav osiguranje“ a.d.o. Beograd, radi naknade nematerijalne štete, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 5855/18 od 18.09.2019. godine, u sednici održanoj 11.03.2021. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 5855/18 od 18.09.2019. godine i predmet vraća drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Paraćinu P 204/18 od 03.07.2018. godine, stavom prvim izreke usvojen je tužbeni zahtev, pa je obavezan tuženi da tužiocu na ime naknade nematerijalne štete isplati i to: na ime pretrpljenih bolova 500.000,00 dinara, na ime pretrpljenog straha 250.000,00 dinara i na ime povrede časti i ugleda 125.000,00 dinara, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.07.2018. godine do konačne isplate. Stavom drugim izreke odbijen je tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tuženi da tužiocu na ime naknade nematerijalne štete pored dosuđenog isplati i to: na ime pretrpljenih bolova još 500.000,00 dinara, na ime pretrpljenog straha još 250.000,00 dinara i na ime povrede časti i ugleda još 125.000,00 dinara, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.07.2018. godine do konačne isplate. Stavom trećim izreke obavezan je tuženi da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka od 358.100,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 5855/18 od 18.09.2019. godine, ukinuta je prvostepena presuda i odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se obaveže tuženi da tužiocu na ime naknade štete plati i to: 1.000.000,00 dinara na ime pretrpljenih bolova, 500.000,00 dinara na ime pretrpljenog straha i 250.000,00 dinara na ime povrede časti i ugleda, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do isplate, kao i da tužiocu naknadi troškove postupka koliko budu izneli i obavezan tužilac da tuženom naknadi troškove parničnog postupka od 347.600,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilac je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka učinjene pred drugostepenim sudom.

Ispitujući pobijanu presudu u smislu člana 408. u vezi sa članom 403. stav 2. tačka 3. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20), Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da je revizija tužioca osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, u toku 2012. godine u periodu od 01.08.2012. godine do 17.08.2012. godine tuženi je sa umešačem na strani tuženog zaključio polisu osiguranja od odgovornosti, na koji način je regulisano pitanje odgovornosti osiguranika za slučaj povređivanja ili smrti trećeg lica, gubitka ili oštećenja imovine trećeg lica. U cilju bezbedne organizacije festivala zaključen je i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između tuženog i PD „Sectra consulting“ d.o.o. od 26.07.2012. godine na koji način su regulisana međusobna prava i obaveze vezane za održavanje festivala Beer fest u periodu od 14.08.2012. do 19.08.2012. godine. Iz izveštaja lekara specijaliste, KCS, Klinika za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju od 17.08.2012. godine utvrđeno je da se tužilac javio lekaru u 01,09 časova zbog toga što je te večeri oko ponoći dobio udarac nogom preko lica od strane nepoznate osobe, da se žalio na bol u predelu gornje vilice (dežurni lekar je na izveštaju konstatovao da je MUP obavešten), te da je klinički nalaz da je nosna piramida devirana u desnu stranu, otečen, palpatorno bolna, otok gornje usne, a iz izveštaja lekara specijaliste od 17.08.2012. godine utvrđeno je da se tužilac javio Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju Stomatološkog fakulteta u Beogradu, radi zbrinjavanja povrede nosa. U izveštaju lekara oftalmologa od 23.08.2012. godine konstatovano je da je tužilac zadobio povredu levog oka u tuči koja se desila 16.08.2012. godine a iz izveštaja Opšte bolnice u Ćupriji utvrđeno je da je tužilac imao operaciju jagodične kosti u periodu od 24.08. do 28.08.2012. godine. Incidentni događaj nigde nije evidentiran, ni kod organizatora Beer fest-a, ni kod nadležne službe Hitne pomoći na samom festivalu. Iz izveštaja MUP, Direkcija policije, PU za Grad Beograd, Odeljenje za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata utvrđeno je da ne postoji službena beleška o povređivanju tužioca na teritoriji PU za grad Beograd za period od 15.08.2012 godine do 20.08.2012. godine. Tokom postupka saslušani su tužilac i zastupnik tužene u svojstvu parničnih stranaka kao i svedoci BB, VV i GG i DD, bliže navedeno u prvostepenoj presudi, a obavljeno je i veštačenje preko veštaka neuropsihijatra i ocenom nalaza i iskaza veštaka utvrđeno da je predmetnim događajem tužilac zadobio prelom jagodične kosti koji predstavlja tešku telesnu povredu i nagnječenje očnih kapaka koji predstavljaju tešku telesnu povredu i nagnječenje očnih kapaka koji predstavljaju laku telesnu povredu, kao i vreme i intenzitet fizičkog bola i straha koje je tužilac trpeo.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostepeni sud je primenom odredbe člana 181. i 200. Zakona o obligacionim odnosima delimično usvojio tužbeni zahtev i obavezao tuženog da tužiocu naknadi nematerijalnu štetu bliže određeno u izreci presude, zaključivši da je tužilac usled napada od strane NN lica zadobio povredu nosnih kostiju i nagnječenja regije lica sa krvnim podlivom, pri tom ceneći iskaze svedoka i utvrdio da su svedoci BB, VV i GG i DD bili zajedno sa tužiocem na Beer fest-u (čiji je organizator bio tuženi) i da su svi potvrdili da je tužilac povrede zadobio od nepoznatog napada na navedenoj manifestaciji (a čijim iskazima je sud poklonio veru), te da nema doprinosa tužioca nastalom događaju.

Drugostepeni sud nije prihvatio činjenično stanje utvrđeno prvostepenom raspravi pred drugostepenim sudom pročitani su svi dokazi izvedeni u prvostepenom postupku, a pročitani su i iskazi tužioca i zastupnika tužene, kao i iskazi svedoka BB, VV i GG i DD dati pred prvostepenim sudom (bez neposrednog saslušanja pred drugostepenim sudom). Drugostepeni sud nije prihvatio iskaze svedoka saslušanih pred prvostepenim sudom ocenivši da su iskazi svedoka u suprotnosti sa pisanim dokazima u spisima predmeta, da se u pretežnom delu razlikuju i sa iskazom tužioca, vezano za činjenicu kome su prijavili događaj i da li su ga uopšte prijavili, te da je iskaz tužioca sračunat na uspeh u sporu, pa je zaključio da tužilac u smislu pravila o teretu dokazivanja nije dokazao gde je i u koje vreme zadobio povredu, kao i koju vrstu povrede je zadobio – prelom jagodične kosti ili naprsnuće nosa, zbog čega je ukinuo prvostepenu presudu i odbio tužbeni zahtev.

Vrhovni kasacioni sud nalazi da se osnovano revizijom tužioca ističe da je drugostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1, u vezi člana 383. Zakona o parničnom postupku.

Naime, pred prvostepenim sudom je sproveden dokazni postupak saslušanjem tužioca u svojstvu parnične stranke, kao i brojnih svedoka – tužiočevih prijatelja koji su bili sa tužiocem na Beer fest-u u momentu kada je tužilac povređen od strane NN lica. Drugostepeni sud je u smislu odredbe člana 383. stav 4. ZPP zakazao raspravu i na raspravi pročitao sve dokaze koji su izvedeni u prvostepenom postupku, pročitao je i iskaze tužioca i zastupnika tužene, kao i iskaze svedoka BB, VV i GG i DD koji su dati pred prvostepenim sudom i svoju odluku zasnovao je na drugačijoj oceni iskaza tužioca i svedoka, ali bez njihovog neposrednog saslušanja pred drugostepenim sudom. Naime, pročitanim iskazima tužioca i svedoka drugostepeni sud dokaznu vrednost ne pridaje (za razliku od prvostepenog suda koji je pomenute svedoke, kao i tužioca u svojstvu parnične stranke neposredno saslušao i stekao uverenje o istinitosti činjenica o kojima su svedočili), ocenivši da su iskazi svedoka u suprotnosti sa pisanim dokazima u spisima predmeta, da se u pretežnom delu razlikuju i sa iskazom tužioca, vezano za činjenicu kome su prijavili događaj i da li su ga uopšte prijavili, kao i da je iskaz tužioca sračunat na uspeh u sporu.

Imajući u vidu navedeno, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, drugostepeni sud nije mogao bez neposrednog saslušanja svedoka i tužioca odluku zasnovati na drugačijoj oceni dokaza izvedenih pred prvostepenim sudom, odnosno nije mogao bez izvođenja dokaza pred drugostepenim sudom izvesti drugačiji zaključak i na tako utvrđenom činjeničnom stanju zasnovati svoju odluku. Naime, pri opredeljenju da se pred drugostepenim sudom ponove već izvedeni dokazi, drugostepeni sud je dužan da postupi u skladu sa odredbom člana 384. stav 1. ZPP, te na raspravu pozove stranke i njihove punomoćnike, kao i one svedoke za koje odluči da se saslušaju. Ako drži da je prvostepeni sud pogrešno ocenio iskaze pojedinih svedoka i na iskazima tih svedoka zasnovao utvrđenje o kakvoj bitnoj činjenici, drugostepeni sud treba da izvede dokaz neposrednim saslušanjem svedoka da bi formirao i u oceni dokaza obrazložio sopstveno uverenje, pri čemu je drugostepeni sud slobodan da odluči koje od predloženih svedoka će da sasluša, a čije iskaze će da pročita, u zavisnosti od sadržine iskaza datih pred prvostepenim sudom i značaja koji je od strane prvostepenog suda dat iskazima pojedinih svedoka. Imajući u vidu navedeno, zbog učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka u drugostepenom postupku pobijana odluka je morala biti ukinuta.

U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti propuste na koje je ukazano ovim rešenjem, tako što će imajući u vidu navode tužioca, ako nađe da je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno da se ponove već izvedeni dokazi, u skladu sa ovlašćenjem iz člana 383. stav 3. i člana 384. ZPP zakazati raspravu na kojoj će ponovnim izvođenjem dokaza i saslušanjem svedoka razjasniti gde je i u koje vreme tužilac zadobio povredu, kao i koju vrstu povrede je zadobio, pri tom će imati u vidu da je tokom prvostepenog postupka obavljeno i veštačenje preko veštaka neuropsihijatra i ocenom nalaza i iskaza veštaka utvrđeno da je u predmetnom događaju tužilac zadobio prelom jagodične kosti koji predstavlja tešku telesnu povredu i nagnječenje očnih kapaka koji predstavljaju laku telesnu povredu i utvrđen intenzitet i vreme trajanja fizičkog bola i straha koje je tužilac trpeo, a koji nalaz i mišljenje drugostepeni sud nije cenio, te oceniti da li su bili ispunjeni uslovi za odgovornost tuženog, nakon čega će doneti pravilnu i zakonitu odluku.

Ukinuta je i odluka o troškovima postupka, jer zavisi od odluke o glavnoj stvari.

Na osnovu iznetog, Vrhovni kasacioni sud je primenom člana 415. stav 1. ZPP odlučio kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

Vesna Popović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić